Bundestag raspravljao o BiH: Spominjani secesija RS-a i moguće povlačenje SAD-a

Protiv nastavka mandata bile su stranke AfD i Die Linke, ali uz potpuno različite argumente.

Državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Florian Hahn u uvodnom obraćanju podsjetio je na rat u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici, navodeći da su slike razorenih gradova, masovnih ubistava i razdvojenih porodica i dalje duboko prisutne u evropskom kolektivnom sjećanju.

Poručio je da Njemačka smatra kako se tragedija iz devedesetih godina nikada više ne smije ponoviti, te da upravo zbog toga Berlin podržava nastavak angažmana u misiji EUFOR Althea.

Hahn je istakao da je osnovni cilj misije očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine. Iako je sigurnosna situacija u BiH trenutno stabilna i nema otvorenih sukoba, upozorio je da političke tenzije i dalje predstavljaju ozbiljan izazov.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ostaje važan politički prioritet za Njemačku zbog svog geografskog položaja, evropske perspektive i mogućnosti stranog, posebno ruskog, utjecaja na region Zapadnog Balkana.

Podršku produženju mandata dao je i parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sebastian Hartmann, koji je podsjetio da je tokom rata u BiH poginulo više od 100.000 ljudi, dok su milioni bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Naglasio je da od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije došlo do većeg oružanog sukoba upravo zahvaljujući kontinuiranom prisustvu međunarodne zajednice.

Hartmann je upozorio da secesionistička retorika, posebno iz Republike Srpske, i dalje predstavlja prijetnju stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, te povećava mogućnost destabilizacije zemlje.

Zastupnik Zelenih Niklas Wagener govorio je o svojoj nedavnoj posjeti Sarajevu i Vlasenici, gdje je obišao njemačke vojnike angažovane u misiji EUFOR-a. Posebno je ukazao na činjenicu da na pojedinim mjestima ratnih zločina ni danas ne postoje spomen-obilježja.

Poručio je da bez suočavanja s prošlošću nema ni istinskog pomirenja, te upozorio da BiH danas trpi posljedice ruskog utjecaja, političke nesigurnosti i masovnog odlaska mladih ljudi.

Iz redova CDU/CSU-a Peter Beyer ocijenio je da EUFOR Althea predstavlja važan simbol saradnje Evropske unije i NATO-a. Istakao je da Dejtonski sporazum ima brojne nedostatke, ali da je uspio zaustaviti rat i osigurati mir.

Dodao je da komplikovani politički sistem u BiH često omogućava blokade reformi i štiti uske političke interese, upozorivši da bi povlačenje Evrope otvorilo prostor za jačanje anti-zapadnih aktera u zemlji i regionu.

S druge strane, AfD se usprotivio nastavku misije tvrdeći da je EUFOR Althea odavno izgubio karakter privremene sigurnosne operacije. Tobias Teich i Jörg Zelbers naveli su da međunarodno vojno prisustvo traje više od dvije decenije bez jasne strategije završetka misije.

Prema njihovom stavu, dugoročno prisustvo stranih vojnika ne može zamijeniti odgovornost domaćih političkih aktera, dok bi Njemačka svoje resurse trebala usmjeriti na vlastitu sigurnost i odbranu.

Protiv produženja mandata bila je i stranka Die Linke. Zastupnica Gökay Akbulut ocijenila je Bosnu i Hercegovinu kao duboko disfunkcionalnu državu opterećenu etničkim podjelama i blokadama institucija.

Posebno je kritikovala ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, poručivši da se demokratija ne može graditi vanjskim upravljanjem. Umjesto vojnog prisustva, smatra da su BiH potrebne reforme, borba protiv korupcije, ulaganja u obrazovanje i jačanje mirovnih projekata.

Rasprava u Bundestagu pokazala je da postoji jasna većina za nastavak njemačkog angažmana u okviru EUFOR Althea, ali i potpuno različita politička viđenja Bosne i Hercegovine – od percepcije BiH kao ključnog sigurnosnog pitanja za Evropu do stava da dugogodišnje međunarodno prisustvo pokazuje neuspjeh postojećeg sistema upravljanja.

Aktuelni mandat Bundeswehra u misiji EUFOR Althea traje do 30. juna 2026. godine, a Bundestag bi prije tog datuma trebao odlučiti o njegovom novom produženju.


(Vijesti.ba)