Schmidt napušta funkciju: Ključno pitanje ostaje sudbina OHR-a u BiH

Najmoćnija figura u Bosni i Hercegovini potvrdila je da se povlači s dužnosti, piše BBC.

Christian Schmidt je od 2021. godine obavljao funkciju visokog predstavnika u BiH, a njegov mandat bio je drugi najduži od svih visokih predstavnika. Njegov period na toj poziciji obilježili su sukobi i kontroverze.

Iz njegovog ureda saopćeno je da je Schmidt “donio ličnu odluku da okonča svoju službu u provođenju mira u Bosni i Hercegovini”.

Njegovo imenovanje nikada nije odobrila Rusija, a sada se čini da je izgubio i podršku Sjedinjenih Američkih Država, što je njegovu poziciju učinilo neodrživom. Šire pitanje koje se postavlja jeste i budućnost samog Ureda visokog predstavnika, te šta bi njegov eventualni nestanak značio za Bosnu i Hercegovinu.

Ova funkcija datira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan razorni etnički sukob u zemlji.

Visoki predstavnik, kojeg imenuju Ujedinjene nacije, ima zadatak da osigura poštivanje sporazuma i posjeduje široka ovlaštenja kako bi kontrolisao često sukobljene etničke i političke lidere u zemlji.

Tokom svog mandata, Paddy Ashdown je poznat po korištenju tzv. “bonskih ovlasti”, kada je 2004. godine u jednom danu smijenio 60 zvaničnika iz reda bosanskih Srba zbog odbijanja saradnje s Haškim tribunalom.

Zbog svojih poteza, Ashdown je dobio i ne baš laskav nadimak “vicekralj Bosne”.

Kasniji nosioci ove funkcije bili su znatno suzdržaniji. Međunarodni partneri Bosne i Hercegovine tada su se više fokusirali na to da domaći lideri sami preuzmu odgovornost za vođenje države.

Neuspjeh tog pristupa postao je očigledan tokom Schmidtovog mandata, koji je nakon imenovanja zauzeo aktivniju ulogu.

On je više puta koristio bonske ovlasti kako bi blokirao separatističke zakone koje je promovisao lider bosanskih Srba Milorad Dodik, ali je Dodik ignorisao te zabrane. Ova politička borba dovela je i do toga da Dodik bude osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu te zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.

Ipak, čini se da bi dugoročno Dodik mogao biti u prednosti. Njegovo angažovanje skupih lobista u Washingtonu navodno je doprinijelo ukidanju dugogodišnjih američkih sankcija protiv njega.

Kritičari su primijetili i njegovu kasniju podršku dodjeli velikog projekta gasovoda dosad nepoznatoj američkoj kompaniji povezanoj s porodicom Trump. Nasuprot tome, Schmidtove rezerve prema tom projektu navodno su ga koštale podrške iz Washingtona.

Sljedeći potezi mogli bi biti ključni za budućnost Bosne i Hercegovine.

Schmidt je izjavio da će ostati na funkciji dok se ne izabere njegov nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive za ukidanje Ureda visokog predstavnika.

Ako i Sjedinjene Američke Države zauzmu sličan stav, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez jedine figure koja djeluje kao zaštitni mehanizam protiv separatističkih ambicija etnonacionalističkih lidera.


(Vijesti.ba)