Žrtve Višegrada ekshumirane na 130 lokaliteta, iz 23 masovne grobnice

Skupu su prisustvovali predstavnici akademske zajednice, udruženja žrtava, izvršne i zakonodavne vlasti različitih nivoa, kao i brojni drugi gosti i zainteresirani građani.

Tokom okruglog stola istaknuta je važnost kulture pamćenja, institucionalnog sjećanja i kontinuiranog naučnog istraživanja zločina počinjenih na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992–1995. godine, ali i drugih historijskih perioda.

Direktor Instituta Muamer Džananović istakao je da je Višegrad jedno od mjesta koje snažno svjedoči o razmjerama zločina počinjenih tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i u ranijim historijskim periodima, ali i o potrebi kontinuiranog istraživanja, dokumentiranja i javnog govora o tim događajima.

- Posebno je važno naglasiti da savremena istraživanja genocida sve više pažnje posvećuju mikrohistorijama, odnosno konkretnim porodicama, zajednicama i ljudskim sudbinama, jer upravo kroz njih postaje vidljiv puni karakter zločinačke politike. Danas, više od tri decenije nakon zločina, suočavamo se ne samo s negiranjem i relativizacijom prošlosti nego i s izazovima položaja povratnika, nedovoljnom zaštitom mjesta zločina i nedovoljno razvijenom kulturom pamćenja. Zato je važno nastaviti istraživati, obrazovati i govoriti na temelju činjenica, presuda i dokaza - rekao je Džananović.

Prisutnima se obratio i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića Mehmed Pargan, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević, te predsjednica Udruženja porodica nestalih lica “Višegrad 92“ Hida Kasapović.

U radnom dijelu skupa učesnici su govorili o različitim aspektima zločina počinjenih u Višegradu, njihovim posljedicama, kao i o važnosti memorijalizacije i očuvanja istine.

Viša naučna saradnica Instituta Zilha Mastalić Košuta predstavila je historijsku analizu zločina u Višegradu tokom Drugog svjetskog rata i njihovih posljedica, ukazujući na kontinuitet nasilja nad Bošnjacima na tom području.

Naučni savjetnik Instituta Ermin Kuka govorio je o hronologiji zločina nad Bošnjacima Višegrada u periodu od 1992. do kraja 1995. godine, podsjećajući na razmjere sistematskih progona, ubistava i spaljivanja živih civila u Pionirskoj ulici i na Bikavcu.

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ehlimana Memišević, govorila je o zločinima i procesuiranju zločina silovanja i seksualnog nasilja nad Bošnjakinjama u Bosni i Hercegovini, naglašavajući važnost dokumentiranja i pravnog procesuiranja ovih zločina.

Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine predstavila je podatke o nestalim osobama s područja Višegrada, kao i izazove u procesima traganja za nestalim osobama i identifikacije žrtava.

Istakla je da je do sada na području Višegrada verifikovano 1.015 nestalih osoba. Od toga 256 žena, te 68 djece. Ekshumacije žrtava na području Višegrada izvršene su na preko 130 lokaliteta, unutar kojih su otvorene 23 masovne grobnice.

O rušenju i uništavanju džamija i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice na području Višegrada govorila je Medina Mehmedović-Mulalić iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Tokom skupa istaknuto je da su pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sudom Bosne i Hercegovine i drugim sudovima utvrđene brojne činjenice o zločinima počinjenim u Višegradu.

Za zločine počinjene na području Višegrada tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine do sada su pravosnažno osuđene 32 osobe u 35 predmeta, na ukupno 462 godine zatvora, uključujući i jednu presudu na doživotni zatvor, saopćeno je iz Instituta.

 
(Vijesti.ba)