U Piaćenci obilježen Dan bijelih traka, sjećanje na 3.176 ubijenih Prijedorčana

Događaju su prisustvovali dr. historijskih nauka sa Instituta  za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić, Simone Malovolti, italijanski historičar, autor knjige Nacionalizam i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini i Roberta Biagiarelli, glumica specijalizirana za historijsko pozorište. Njen performans “A kao Srebrenica” bilježi preko 700 izvedbi u Italiji i inostranstvu.

Islamsku zajednicu Bošnjaka u Italiji predstavljao je predsjednik Arnel Nastić. Uime Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Milanu događaju je prisustvovala  konzulica Arijana Džogović koja je zahvalila svim prisutnim koji su došli na obilježavnje međunarodnog Dana bijelih traka posvećenog sjećanju na nevino ubijene i mučene sugrađane Prijedora, a posebno je zahvalila predstavnicima italijanske vlasti u Piacenzi koji su dali odobrenje za održavnje skupa. 

Istakla je da je od velike važnosti da se svake godine obilježava Dan bijelih traka, da se sjećamo nevino ubijenih i mučenih Prijdorčana među kojima je i 102 djece, i da prenosimo istinu budućim generacijama, čuvajući svoju domovinu, šireći istinu o ratu, o strašnjim zločinima, njegujući prinicipe dobra, bez mržnje i neprijateljstva. Naglasila je da su od ključne važnosti pomirenje, pravda i istina.

Dr. Jasmin Medić govorio je o početku rata u Prijedoru, o zločinima koji su počinjeni u Prijedoru, o masovnim grobnicima o bijelim trakama koje su simbol logora, masovnih grobnica, ubijanja, zlostavljanja, i prgona civila. U svom obraćanju naglasio je da su Prijedor i okolina u socijalističkoj Jugoslaviji bili poznati po antifašističkom pokretu i borbi gdje su Bošnjaci, Srbi i Hrvati kao i pripadnici nacionalnih manjina zajedno se borili protiv fašista, nacističkih, ustaških i četničkih jedinica.

Istakao je da je nevjerovatno da se na takvom mjestu dese tako monstruozni zločini. Smatra da je neobjašnjivo da je u Prijedoru ubijen toliki broj profesora, doktora, intelektualaca i da su akteri bili oni koju su poznavali te ljude, ili su bili njihovi prijatelji, komšije, poznanici. U svom obraćanja dr. Jasmin Medić je naglasio da su danas potomci ubijenih Prijedorčana ugledni građani u svojim zajednicama, doktori, magistri, inžinjeri, prosvjetni radnici, poduzetnici i da je to pobjeda nakon svega što se desilo u Prijedoru i okolini.

Izlaganje dr. Jasmina Medića  odnosilo se, između ostalog, i na masovne grobnice Omarsku, Keraterm, Korićanske stijene, Trnopolje, Hrastovu glavicu, na njihovo otkrivanje. Za Tomašicu je naglasio da je bila 12 metara duboka i 300 metara široka i da je samo u nekoliko mjeseci 1992. godine vojska i policija RS ubila stotine Bošnjaka, Hrvata i cijele porodice, na ulicama,  u dvorištima njihovih kuća, te sistematski kamionima mrtva tijela prevozila i bagerima zakopavala u Tomašicu, U utrobi Tomašice otkriveno su i posmrtni ostaci čak 20 djece.

Simon Malavolti, italijanski historičar koji je napisao knjigu Nacionalizam i etničko čiščenje u Bosni i Hercegovini-Prijedor 1990-1995. godine, živio je dvije godine u Prijedoru poslije rata i iztraživao je zločine koji su se desili u Prijedoru. Za Prijedor je rekao da je grad poznat po legendarnoj Bitki na Kozari 1942 godine, a da je nakon pedeset godina Prijedor bio grad zastrašujučih slika izmrcvarenih, izgladnjela tijela iza bodljikave žica logora. U svojoj knjizi govori o projektu koji je započeo vojnom okupacijom grada od strane srpskih nacionalistu u noći 30. aprila 1992. godine.

Skup Dan bijelih traka Prijedor-sjećanje, istina i odgovornost u prepunoj Sali Palače Farnese završen je nakon diskusije prisutnih.


(Vijesti.ba / FENA)