Da li će CIK staviti pečat na fijasko vladavine prava u BiH?

Osuda za ovo krivično djelo ima za pravnu posljedicu, između ostalog, i prestanak službene dužnosti.

Nakon pravosnažnosti presude u javnosti su se pojavljivali razni komentari i dileme oko toga da li Milorad Dodik može obavljati funkciju predsjednika stranke.

Tekst piše pravni ekspert Enver Išerić.

"Moje stajalište oko tog pitanja je od početka bilo vrlo jasno. Milorad Dodik ne može nastaviti obavljati funkciju predsjednika SNSD-a.

Članom 203a stav 5. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine propisano je: "U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; znači prestanak službene dužnosti nije vezano za financiranje iz javnih sredstava, kao što je to učinjeno u tački c) zakona, a kojim je kao pravna posljedica osude propisana zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u financiranju ili djelomično financiranju iz javnih sredstava".

Članom 1. stav (3) Krivičnog zakona BiH propisano je: "Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine iu drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlašteno lice u privrednim društvima. društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona povjereno vršenje javnih ovlaštenja, a koja u okviru tih ovlaštenja vrši određenu dužnost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade vrši određenu službenu dužnost na temelju ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na temelju zakona."

Znači, pravne posljedice osude za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika je i prestanak službene dužnosti. A službena dužnost je i dužnost koja se obavlja u zakonodavnim, izvršnim i drugim državnim organima, ali i u drugim pravnim licima.

A stavom 15. članka 1. Krivičnog zakona, kojim se definiraju osnovni pojmovi, propisano je: "Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općina, mjesna zajednica, svaki organizacijski oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, institucija za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge financijske institucije, fondovi, političke organizacije i udruženja građana i drugi oblici udruživanja koji mogu da stiču sredstva i da ih koriste na isti način kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica."

Kao što vidimo, Krivičnim zakonom je i politička organizacija definirana kao pravno lice.

Što se tiče samih zakona sve je jasno. Međutim, postoje određene institucije i pojedinci u tim institucijama koji pokušavaju na drugačiji način tumačiti vrlo jasne zakonske odrebe. Te institucije i pojedinci pokušavaju svojim "tumačenjem" i djelovanjem zaštiti Milorada Dodika i omogućiti mu da nastavi obavljati funkciju predsjednika SNSD-a.

Jedna od tih institucija je CIK koja je prihvatila kandidaturu kandidata SNSD-a za predsjednika entiteta, a koju je potpisao Milorad Dodik, kojem je po presudi suda prestala i funkcija predsjednika stranke.

Druga institucija je Osnovni sud Banja Luka koji odbija izvršiti presudu suda Bosne i Hercegovine.

Osnovni sud Banja Luka je pokušao da na vrlo nespretan, nezakonit, nestručan i neodgovoran način CIK predstavi kao stranku u postupku, jer je CIK uputio presudu Suda Bosne i Hercegovine tom sudu radi brisanja Milorada Dodika kao odgovorno lice u stranci. Na zahtjev Suda Bosne i Hercegovine ovaj sud je odgovorio i dostavio pravosnažno rješenje ovog suda kojim je tročlano vijeće odlučilo o zahtjevu CIK BiH.

Konačno, a nakon pritiska javnosti, VSTV je zatražilo detaljne informacije od nadležnih sudova kako bi se utvrdile okolnosti zašto se pravomoćna presuda ne implementira kroz zakonske procedure u sudskom registru političkih stranaka.

Do danas javnost nije informisana šta se dalje dešavalo u tom postupku, da li su poduzete odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, koja su bila dužna, a nisu izvršila presudu Suda Bosne i Hercegovine.

Ako govorimo o sudovim i postupajućim sudijama, koji su dužni izvršavati presude viših sudova, onda je potpuno jasno da neizvršavanje presuda predstavlja i razlog za pokretanje disciplinskog postupka pred Uredom disciplinskog tužioca VSTV-a.

Ali sada se postavlja pitanje i uloge i odgovornosti CIK-a.

Centralna izborna komisija je poseban organ i on je dužan, u okviru svojih nadležnosti, direktno izvršavati presude Sudova u Bosni i Hercegovini, a u konkretnom slučaju Suda Bosne i Hercegovine. CIK nije vezan odlukom bilo kojeg drugog organa, a koja se odnosi na izvršavanje presude. CIK je vezan samo i isključivo za presudu Suda Bosne i Hercegovine i dužan je izvršiti. Znači, svaki organ koji je na bilo koji način i u bilo kojem dijelu dužan izvršiti presudu Suda Bosne i Hercegovine, nije vezan ni za bilo koji drugi organ i za bilo kakvu odluku organa.

Pošto CIK ovih dana treba da donese odluku o ovjeri političkih stranaka za učešće na izborima 2026. godine, bit će vrlo interesantno pratiti da li će CIK, kao i Osnovni sud u Banja Luci, odbiti izvršiti presudu Suda Bosne i Hercegovine i time staviti pečat na fijasko vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

Najveću odgovornost za ovakvo stanje ima VSTV. Ali svaki organ i pojedinac koji odbija izvršiti presudu Suda Bosne i Hercegovine čini krivično djelo iz člana 239. Krivičnog zakona, za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Zato članovi CIK-a ili će postupati zakonito ili će se suočiti sa krivičnim postupkom zbog neizvršavanja odluke Suda Bosne i Hercegovine", napisao je Išerić.

(Vijesti.ba)