Islandski parlament izglasao referendum o pristupanju Evropskoj uniji

Reykjavik je 2013. godine odustao od pregovora nakon četiri godine razgovora, kada je euroskeptična vlada preuzela vlast, ali su porast troškova života i rat u Ukrajini od tada ponovo probudili interes za pridruživanje Uniji, pokazale su ankete javnog mnijenja.

Ako birači podrže nastavak pregovora, konačni uslovi članstva zahtijevat će odobrenje na drugom referendumu, dok bi glas "ne" okončao pokušaje ponovnog pokretanja pregovora, saopćila je vlada.

Mnogi birači nisu sigurni hoće li podržati članstvo u EU, pa mogu pronaći utjehu u dvostepenom procesu, rekao je Olafur Thordur Hardarson, profesor političkih nauka na Univerzitetu Island.

"Veliki udio neodlučnih želi referendum kako bi vidjeli tačno koji bi uslovi bili u potencijalnom sporazumu", rekao je.

Članstvo za državu od oko 400.000 ljudi proširilo bi doseg EU daleko u sjeverni Atlantik, u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump nastoji kontrolisati Grenland.

"Iako je riječ o vrlo maloj zemlji, stavljanje Islanda na kartu Evropske unije imalo bi svojevrsnu simboličku prednost", rekao je Hardarson.

U 63-članom nacionalnom parlamentu Islanda 34 zastupnika glasala su za referendum, dok ga je 8 odbacilo. Suzdržanih je bilo 14 članova, a sedmero ih je bilo odsutno.

Ministrica vanjskih poslova Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir u martu je za Reuters izjavila da je optimistična da bi se Island mogao pridružiti EU već 2028. te da očekuje kako će ribarstvo i poljoprivreda biti najteže tačke pregovora.


(Vijesti.ba)