Rat je paralizovao rusku ekonomiju

Početni val ekonomskog rasta, potaknut grozničavom ratnom proizvodnjom, uglavnom se iscrpio, razotkrivajući ozbiljne strukturne neravnoteže.

Kako bi spriječio da rastući budžetski deficit izmakne kontroli, Kremlj je drastično povećao poreze i proširio unutrašnje zaduživanje, čime guši i paralizuje civilno poduzetništvo u ekonomiji, analizira Associated Press.

Prema Nigelu Gould-Daviesu, višem saradniku za Rusiju i Euroaziju pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu, snažan pritisak rata doveo je do porasta cijene kapitala, rada i sirovina. Ova finansijska neravnoteža usmjerila je novac i radnu snagu gotovo isključivo u vojno-industrijski kompleks, dok civilna proizvodnja, maloprodaja i javne usluge propadaju pod teretom visokih kamatnih stopa i regulatornih opterećenja, prenosi Index.hr.

Iako je istovremeni rat između SAD-a i Irana podigao globalne cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. godine, osiguravši Moskvi neočekivane prihode od energenata, te privremene finansijske injekcije nisu uspjele riješiti temeljnu makroekonomsku slabost Rusije.

"Kako bi održao rat, Kremlj će biti primoran na prisilnu mobilizaciju ljudskih i materijalnih resursa", upozorio je Gould-Davies, napominjući da će ekonomski pritisci natjerati rusku vladu da sistemski ukine "posljednje postsovjetske tržišne slobode, slobodu rada i slobodu kretanja".

Stvarnost ove ekonomske stagnacije potvrđuju i interni podaci ruske vlade koji su procurili u javnost. U dopisu ruskog ministra finansija Antona Siluanova upozorava se da će rashodi za odbranu premašiti ovogodišnji budžet za najmanje 2 biliona rubalja (28 milijardi dolara). Moskva je u budžetu za 2026. godinu za odbranu i sigurnost izdvojila 16.8 biliona rubalja (238 milijardi dolara), što čini gotovo 40 posto svih državnih rashoda.

Davanje prioriteta vojsci izazvalo je fiskalnu krizu bez presedana. Dok je Kremlj prvobitno za cijelu 2026. godinu predviđao deficit od 3.8 biliona rubalja (53 milijarde dolara), stvarni je deficit samo u prva četiri mjeseca ove godine skočio na 5.9 biliona rubalja (82 milijarde dolara).

Taj manjak predstavlja otprilike 2.5 posto ukupnog BDP-a Rusije i označava najveću fiskalnu rupu zabilježenu od početka sveobuhvatne invazije. Kako bi država mogla funkcionisati, Ministarstvo finansija zatražilo je hitno zamrzavanje 2.9 biliona rubalja (40 milijardi dolara) planiranih mirnodopskih izdataka.

Osim državnog budžeta, i širi ruski korporativni i finansijski sistem pokazuje ozbiljne znakove propadanja. Interni izvještaj moskovskog prokremljanskog Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMACP) otkrilo je da je udio toksične i nenaplative imovine u ruskom bankarskom sektoru tri uzastopna mjeseca premašivao međunarodno priznati krizni prag od 10 posto.

Banke pod državnom kontrolom trenutno prikrivaju te loše plasmane prisilnim restrukturiranjem dugova kako bi spriječile širenje panike. Istovremeno, gotovo polovina svih ruskih preduzeća izvještava o ozbiljnim i sistemskim kašnjenjima u plaćanju od strane poslovnih partnera, što stvara rastući lanac rizika od neplaćanja koji prijeti zamrzavanjem domaće trgovine.

Ovo unutrašnje ekonomsko propadanje direktno utječe na moral stanovništva. Suočen s operativnim zastojem na ukrajinskom ratištu i raširenim zamorom od rata među civilima, ruski predsjednik Vladimir Putin očajnički pokušava promijeniti domaći narativ.

Kremlj je značajno pojačao svoje dalekometne raketne i bespilotne napade na Kijev, nadajući se da će spektakularna zračna bombardovanja umjetno ojačati Putinov rejting kod kuće i uvjeriti duboko pesimističnu rusku javnost da Moskva i dalje ima stratešku prednost.

Međutim, ovu medijsku kampanju sve više potkopavaju vlastite ukrajinske protustrategije. Tokom protekle godine Oružane snage Ukrajine izvele su uspješne lokalizovane protuofanzive kako bi vratile okupirana područja. Još važnije, Kijev je primijenio vlastite "dalekometne sankcije" - koordinirane operacije bespilotnih letjelica za duboke udare koje ciljaju ključnu infrastrukturu unutar Rusije.

Ovi precizni udari već su onesposobili i smanjili ruske kapacitete za rafineriju nafte za procijenjenih 10 posto, prisiljavajući energetske konglomerate na zatvaranje aktivnih bušotina. Fizičkim uništavanjem rafinerija i fabrika oružja koje finansiraju i opremaju vojsku, ukrajinske jedinice za duboke udare nanose dvostruku, političku i ekonomsku štetu, gurajući već neuravnoteženu i krhku rusku ratnu ekonomiju bliže sistemskom bankrotu.


(Vijesti.ba)