Magyar bijesan: Orbanova marioneta ne želi dati ostavku

U videoporuci objavljenoj na Facebooku, Sulyok je poručio da dostojanstvo funkcije predsjednika zahtijeva da ostane nepokolebljiv. Istakao je da ga zakletva obavezuje na služenje cijelom mađarskom narodu, bez obzira na političke razlike, te da će nastaviti obavljati dužnost u skladu s Ustavom i zakonima.

Svoj stav ponovio je i na sastanku s Magyarom, nakon čega je premijer poručio da odbijanje ostavke neće zaustaviti njegovu smjenu. Magyar smatra da je Sulyok narušio ugled predsjedničke funkcije šutnjom i propustima prethodnih godina te da institucija predsjednika mora vratiti autoritet.

Premijer je najavio da će zastupnici njegove stranke Tisza u narednih mjesec dana pokrenuti izmjene Ustava, ali bez iznošenja konkretnih detalja. Više puta je isticao da će, ukoliko Sulyok sam ne odstupi, biti smijenjen s funkcije. Rok za ostavke predsjednika i drugih zvaničnika imenovanih za vrijeme prethodne vlasti istekao je 31. maja.

Prema Magyarovim riječima, smjena je potrebna jer predsjednik ne predstavlja jedinstvo nacije i bio je previše vezan za Orbánovu vlast. Također želi spriječiti moguće korištenje predsjedničkog veta na zakone koje nova vlada smatra ključnim za deblokadu sredstava iz Evropske unije namijenjenih Mađarskoj.

Međutim, Sulyokov mandat traje do marta 2029. godine, a prema mađarskom Ustavu predsjednik može biti smijenjen prije isteka mandata samo ako prekrši Ustav, zakon ili počini krivično djelo. Postupak opoziva može pokrenuti petina zastupnika, dok je za njegovo pokretanje potrebna dvotrećinska većina. Konačnu odluku donosi Ustavni sud.

Magyar je zatražio ostavke i predsjednika Ustavnog suda te drugih ustavnih sudija, ali njih parlament ne može direktno smijeniti. Jedna od mogućnosti o kojoj se govori jeste proširenje broja sudija u Ustavnom sudu, čime bi nova vlast mogla postepeno preuzeti kontrolu nad tom institucijom.

Od uvođenja višestranačkog sistema u Mađarskoj nijedan predsjednik nije smijenjen. Ipak, dvoje predsjednika podnijelo je ostavku prije isteka mandata: Pál Schmitt 2012. godine zbog afere s plagijatom i Katalin Novák 2024. godine nakon kontroverze oko pomilovanja osobe povezane sa seksualnim zlostavljanjem. U oba slučaja parlament je samo potvrdio njihove ostavke.

(vijesti.ba)