Predstavnici civilnog društva zabrinuti zbog rasprava o novoj ulozi OHR-a

Nakon panela o temi "Novo pozicioniranje OHR-a i euroatlantska perspektiva BiH", usaglašeni su stavovi i zaključci u kojima se navodi da su na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) do izražaja došle značajne razlike o pitanjima opstanka i ovlaštenja OHR-a.

Posebno su, kako je navedeno, zabrinjavajuća konceptualna neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država o tim pitanjima, kao i nedostatak informacija o tome kako te države gledaju na rješavanje ključnih pitanja, uključujući državnu imovinu.

Predstavnici civilnog društva upozorili su da bi BiH zbog tih neslaganja mogla postati kolateralna šteta te ocijenili da svako prolongiranje izbora visokog predstavnika može dovesti do destabilizacije političkih prilika u zemlji i regionu.

U zaključcima je istaknuto da je BiH i dalje potrebna snažna uloga visokog predstavnika, uključujući i korištenje bonskih ovlasti kada je to neophodno, kako bi se doprinijelo ispunjavanju zahtjeva iz agende 5+2 i stvorili uvjeti za zatvaranje OHR-a.

Učesnici panela ocijenili su da su, zbog djelovanja antidržavnih snaga i separatističkih ambicija, institucije BiH nefunkcionalne, te da je napredak zemlje na euroatlantskom putu praktično zaustavljen.

Podsjetili su i da od 2009. godine, kada je donesena prva presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi s izbornim sistemom u BiH, nije postignut napredak u provođenju tih presuda.

- Teško je očekivati da će se ovi procesi nastaviti bez odgovarajuće uloge OHR-a - navedeno je u zaključcima.

Predstavnici civilnog društva smatraju i da građani zaslužuju znati stvarne razloge zbog kojih je visoki predstavnik u ostavci napustio tu dužnost. Od njega su, kako navode, očekivali veći doprinos integracijskim procesima i provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Također su pozvali na uspostavljanje Civilne komisije predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, putem koje bi nevladine organizacije mogle pomoći u ispunjavanju mandata visokog predstavnika.

U zaključcima je istaknuto i da politike susjednih država imaju značajnu ulogu u stabilizaciji prilika u BiH, te da često nisu u skladu s njihovim obavezama iz Dejtonskog sporazuma, posebno u pogledu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH.

Najavljeno je da će usaglašeni stavovi biti dostavljeni predsjednicima političkih stranaka koje učestvuju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH, OHR-u, ambasadorima zemalja članica PIC-a, ambasadorima Hrvatske i Srbije, predstavnicima Delegacije EU i Vijeća Evrope u BiH, kao i medijima, saopćeno je iz Vijeća organizacija civilnog društva.

Stavove su usaglasli predstavnici organizacija civilnog društva: Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost, Hrvatskog narodnog vijeća, Jevrejskog kultruno humanitarnog društva “La Benevolencija”, Foruma parlamenataraca BiH 1990, Centra za promociju civilnog društva, Unije za održivi povratak u BiH, Akademija nauka i umjetnosti BiH, apelanat pred Evropskim sudom za ljudska prava i predstavnici akademske zajednice.

(Vijesti.ba/Fena)