Smrtonosni toplotni val u Evropi: Najgore tek slijedi

Infrastruktura teško podnosi visoke temperature – željezničke pruge se deformišu, električni vodovi pucaju, a mnogi domovi postaju opasne "toplotne zamke". Ovo je već drugi rekordni toplotni val u posljednja dva mjeseca, a novi nacionalni rekordi mogli bi pasti i prije jula, koji je tradicionalno najtopliji mjesec u godini, piše CNN.

The 2nd wave of the Heat Dome scorching Europe is coming! This Saturday, Hannover (Germany) will be roasting at 40°C (feels like 44°C!), while you could be throwing snowballs in the highlands of the Black Sea region in Türkiye. The climate has officially lost its mind. pic.twitter.com/PpIpMGKawM

— Kutay Mıhlıardıç (@KutayMihliardic) June 22, 2026

Francuska u centru toplotnog udara

Francuska, koja je trenutno među najpogođenijim zemljama, zabilježila je najtopliji dan u historiji mjerenja u nekoliko gradova, dok je prosječna noćna temperatura od 21,6 stepeni bila najviša od 1947. godine.

Francuski premijer Sébastien Lecornu saopćio je da se od 18. juna utopilo 40 ljudi, povezujući te slučajeve s visokim temperaturama. U blizini Bordeauxa od vrućine su preminule tri starije osobe, dok je na jugu zemlje dvoje djece, uzrasta dvije i četiri godine, pronađeno mrtvo u pregrijanom automobilu.

BREAKING: France has recorded its hottest day ever amid an exceptional heatwave, the national weather agency said.

Heatwave latest: https://t.co/VID1u0bM5r

Sky 501 and YouTube pic.twitter.com/9jRCCvAvU4

— Sky News (@SkyNews) June 23, 2026

Velika Britanija pred obaranjem rekorda

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuju se temperature do 40 stepeni, zbog čega je meteorološka služba izdala rijetko crveno upozorenje za ekstremne vrućine. Stotine škola skratile su nastavu ili su zatvorene, građanima se savjetuje da izbjegavaju putovanja vozovima, a upozorava se i na moguće probleme u snabdijevanju električnom energijom i vodom.

The intense heatwave continues in much of France, Spain and Italy

France saw its hottest June day on record on Monday, and there is still a chance temperatures could reach 40–45°C in western parts of Europe

Nights are also very warm, remaining above 20°C for many pic.twitter.com/1cDNNN5bYt

— Met Office (@metoffice) June 23, 2026

Generalni sekretar UN-a António Guterres izjavio je da se London "kuha", dok klimatolozi upozoravaju da bi dosadašnji junski rekord mogao biti premašen za nekoliko stepeni.

U Španiji su temperature u Andaluziji prešle 45 stepeni, a upozorenja na ekstremnu vrućinu trenutno su na snazi u 23 evropske zemlje. Najviši stepen upozorenja izdat je za Njemačku, Francusku, Španiju, Švicarsku i Luksemburg.

Klimatske promjene glavni uzrok

Stručnjaci navode da je uzrok aktuelnog toplotnog vala takozvana toplotna kupola – područje visokog pritiska koje zadržava vreli zrak nad Evropom. Takve pojave nisu neuobičajene, ali jesu temperature koje danas dostižu.

Naučnici ističu da su klimatske promjene, izazvane sagorijevanjem nafte, uglja i plina, glavni razlog sve ekstremnijih vrućina. Iako se u Tihom okeanu razvija fenomen El Niño, on zasad ima vrlo mali utjecaj na trenutni toplotni val.

"Da, ovo su klimatske promjene. Da, ljudi su odgovorni. Ne, nije El Niño", poručila je klimatologinja Friederike Otto.

Zašto se Evropa zagrijava najbrže?

Evropa se zagrijava brže od ostalih kontinenata dijelom zato što njen sjever dopire do Arktika, koji je područje s najbržim rastom temperatura na planeti. Topljenje leda i snijega otkriva tamnije površine koje upijaju više sunčeve energije, dodatno ubrzavajući zagrijavanje.

Doprinos imaju i strožiji propisi o zagađenju zraka, jer je smanjena količina čestica koje su ranije djelimično odbijale Sunčevu energiju.

Domovi postaju opasni

Poseban problem predstavlja činjenica da samo oko 20 posto evropskih domaćinstava ima klima-uređaje. Mnoge kuće, posebno u sjevernoj Evropi, građene su da zadržavaju toplotu, pa tokom dugih toplih noći temperatura u njima stalno raste.

"Najveća opasnost je vrućina koja ostaje zarobljena u domovima. Kada nema noćnog hlađenja, tijelo se ne može oporaviti, što povećava rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara", upozoravaju stručnjaci.

Naučnici smatraju da bi ovo mogao biti tek početak izuzetno toplog ljeta te poručuju da se svijet još nije prilagodio klimatskim promjenama.

"Gotovo sve što smo izgradili prilagođeno je stabilnoj klimi koja ubrzano nestaje. Sada ulazimo u period u kojem ćemo sve više osjećati posljedice dva stoljeća sagorijevanja fosilnih goriva", zaključuju stručnjaci.

(Vijesti.ba)