Vrhovni sud omogućio Trumpu povratak restriktivne migrantske politike

Sudije su u odluci 6–3 poništili raniju odluku nižeg suda kojom je bila blokirana praksa ograničavanja broja ljudi koji dnevno mogu podnijeti zahtjev za azil, što je prvi put uvedeno tokom administracije Baracka Obame, a zatim prošireno u prvom mandatu Donalda Trumpa.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je ova praksa dovela do humanitarne krize, jer su hiljade ljudi bile prisiljene da čekaju u improviziranim i nesigurnim uslovima. S druge strane, Trumpova administracija tvrdi da je mjera bila nužna zbog velikog porasta broja tražilaca azila na granici.

Iako ova politika trenutno nije na snazi, američke vlasti su uvele druge restrikcije za tražioce azila. Ministarstvo domovinske sigurnosti nije saopćilo da li planira njeno ponovno uvođenje, ali je pozdravilo odluku suda.

„Ova odluka otvara važan alat za nastavak osiguravanja naše južne granice“, izjavio je pravni zastupnik ministarstva James Percival.

Administracija je tvrdila da je tzv. “metering” ključni alat koji su koristile obje političke strane i da bi trebao ostati dostupan. Federalni pravnici navode da osobe koje budu vraćene mogu ponovo doći kasnije, iako su u ranijem periodu redovi bili dugi i po nekoliko hiljada ljudi.

Ovaj slučaj jedan je od nekoliko važnih imigracijskih predmeta koje Sud razmatra ove godine, uključujući i Trumpovu inicijativu za ukidanje prava na državljanstvo po rođenju. Vrhovni sud je također istog dana omogućio administraciji da prekine zaštitu od deportacije za migrante koji bježe iz zona nestabilnosti i oružanih sukoba.

Prema američkom federalnom zakonu, migranti koji stignu na teritoriju SAD-a moraju imati mogućnost da podnesu zahtjev za azil i budu procijenjeni zbog straha od progona u zemlji porijekla.

Ministarstvo pravde tvrdi da osobe koje zaustave vlasti još nisu formalno ušle u zemlju, pa im se ne mora omogućiti podnošenje zahtjeva.

Većina konzervativnih sudija složila se s tim stavom. Sudija Samuel Alito izjavio je: „Gost ne ulazi u kuću samo zato što kuca na vrata.“

S druge strane, sudija Sonia Sotomayor izdvojila je mišljenje i kritikovala odluku, poručivši da ona „nažalost i tragično gasi svjetlo baklje Kipa slobode“.

U neuobičajenom razvoju događaja, Alito je nakon njenog izlaganja odgovorio, izrazivši iznenađenje što je njeno izdvojeno mišljenje pročitano naglas, te je branio odluku ističući da je ova politika korištena u više administracija. „Neću dodati ništa više na to“, rekao je Alito.

Praksa “meteringa” prvi put je korištena tokom administracije Baracka Obame kada je veliki broj Haićana stigao na granični prelaz kod San Diega iz Tijuane u Meksiku. Kasnije je proširena na sve granične prelaze tokom Trumpovog prvog mandata.

Ukinuta je 2020. godine kada su uvedena dodatna ograničenja tokom pandemije COVID-19, a administracija Joea Bidena je 2021. godine zvanično ukinula ovu politiku.

Iste godine, federalni sud u Kaliforniji presudio je da “metering” krši prava tražilaca azila i zakone o obaveznoj provjeri. Žalbeni sud je potvrdio tu odluku, ali je Vrhovni sud na kraju preuzeo slučaj.

Organizacija Democracy Forward, koja je pokrenula slučaj, kritikovala je odluku suda. Njihova predsjednica Skye Perryman poručila je da je razočarana i pozvala javnost da traži zaštitu za porodice koje će, kako je rekla, zbog odluke biti dovedene u opasnost.

Organizacija Al Otro Lado upozorila je da će odluka dovesti do daljnjeg “učvršćivanja granica” i povećanja broja izgubljenih života.

Prema američkom zakonu, osobe koje traže azil imaju pravo podnijeti zahtjev nakon što uđu na teritoriju SAD-a, bez obzira na način ulaska. Da bi dobili azil, moraju dokazati strah od progona zbog rase, religije, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja.

Osobe kojima je azil odobren ne mogu biti deportovane, imaju pravo na rad, dovođenje uže porodice, apliciranje za stalni boravak i kasnije državljanstvo.


(Vijesti.ba)