Ekstremne vrućine pune hitne službe: Ugroženi i mladi

Nakon nekoliko dana rekordno visokih temperatura, hitne službe u više evropskih gradova bilježe nagli porast životno ugrožavajućih slučajeva. U Londonu je služba hitne pomoći zabilježila najopterećeniji dan u svojoj historiji, sa čak 50 posto više intervencija nego što je uobičajeno za ovo doba godine, dok je broj srčanih zastoja porastao za gotovo trećinu.

Slična upozorenja stižu i iz Francuske, gdje su vlasti u Parizu zbog toplotnog vala privremeno ograničile konzumaciju alkohola na javnim površinama tokom najtoplijeg dijela dana.

Stručnjaci upozoravaju da alkohol dodatno povećava rizik jer djeluje kao diuretik i ubrzava gubitak tečnosti. U kombinaciji sa pojačanim znojenjem, organizam vrlo brzo može dehidrirati. Zato se građanima savjetuje da redovno piju vodu, čak i kada ne osjećaju žeđ.

Visoke noćne temperature dodatno otežavaju oporavak organizma jer tijelo nema dovoljno vremena da se rashladi između dva veoma topla dana.

Ljekari naglašavaju da ni dobra fizička kondicija nije garancija zaštite. Trčanje, vožnja bicikla i intenzivni treninzi na otvorenom tokom najvećih vrućina mogu biti opasni, pa se preporučuje da se fizička aktivnost odgodi za rano jutro ili kasne večernje sate.

Toplotna iscrpljenost može se razviti brzo ili postepeno, a najčešći simptomi su jaka žeđ, obilno znojenje, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, grčevi u mišićima i izražen umor.

Ako se organizam ne uspije rashladiti, može doći do toplotnog udara – hitnog stanja koje zahtijeva brzu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju ubrzano ili otežano disanje, zbunjenost, gubitak svijesti i kolaps.

Francuski i britanski zdravstveni zvaničnici posebno apeluju na građane da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, redovno unose tečnost i privremeno odgode intenzivne fizičke aktivnosti.

Poruka ljekara je jasna – nekoliko dana bez napornih treninga neće narušiti kondiciju, ali može spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice.

(Vijesti.ba)