Korupcija, suđenje, Trumpov pritisak: Je li ovo kraj Netanyahua?

Netanyahu se suočava s krivičnim optužbama u tri odvojena predmeta, ali spojenim u jedan sudski postupak koji traje od 2020. godine. U prvom predmetu, nazvanom „afera poklona“, optužen je za prevaru i zloupotrebu položaja.

Tvrdi se da je primao poklone od uglednog holivudskog producenta i nekadašnjeg izraelskog špijuna Arnona Milchana i australijskog milijardera Jamesa Packera u ukupnoj vrijednosti od oko 180 hiljada eura u zamjenu za političke usluge.

U drugom predmetu radi se o navodnom dogovoru s Arnonom Mozesom, izdavačem dnevnika Yedioth Ahronoth.

Tužilaštvo tvrdi da su Netanyahu i Mozes razgovarali o koruptivnoj razmjeni: Netanyahu bi pomogao slabljenju konkurentskog lista Israel Hayom, a zauzvrat bi dobivao povoljnije medijsko praćenje. Obojica poriču krivicu.

Treći predmet je najtežeg pravnog karaktera – sadrži jedinu optužbu za podmićivanje u cijelom postupku.

Radi se o regulatornim pogodnostima koje je Netanyahu navodno odobrio telekomunikacijskoj kompaniji Bezeq i njenom vlasniku Shaulu Elovitchu u zamjenu za povoljno medijsko praćenje na portalu Walla, prenosi Hina.

Prvi pred sudom

Netanyahu, koji sve optužbe dosljedno poriče i suđenje naziva „političkim progonom“, jedini je izraelski premijer koji je u vrijeme obavljanja dužnosti stao pred sud zbog korupcije. Ako bude osuđen, mogao bi dobiti zabranu obavljanja javnih funkcija.

Njegov prethodnik Ehud Olmert podnio je ostavku 2008. godine prije suđenja zbog korupcijskog skandala, ali je na kraju odslužio 19 mjeseci zatvora. O pravnom značaju suđenja vodi se pravi stručni rat. Profesorica prava Talia Einhorn sa Univerziteta Ariel kaže da ovo nije pravni proces.

„Prateći ovaj slučaj pažljivo od početka do danas, nemam nikakve sumnje da je Netanyahuova tvrdnja o političkom progonu ispravna.“

Slično govore i ljudi iz njegovog kruga i stranke. „Ono što nisu uspjeli napraviti na izborima, rade kroz pravosudni sistem, uz podršku medija“, kaže Yaakov Hagoel, predsjednik Svjetske cionističke organizacije (WZO).

Netanyahu je u novembru 2025. podnio zahtjev za predsjedničko pomilovanje, a Donald Trump je lično pisao predsjedniku Isaacu Herzogu tražeći milost. Herzog je zahtjev za sada odbio, navodeći da nema presedana za pomilovanje zvaničnika prije presude.

Oslabljen, ne i poražen

Sve se ovo dešava u sklopu zahuktale predizborne kampanje. Zakonski rok za parlamentarne izbore je utorak, 27. oktobar 2026. godine, ali gotovo svi u izraelskom političkom sistemu uvjereni su da će glasanje biti ranije.

Prema analitičarima, najrealnije je da će izbori biti održani početkom septembra, pri čemu se 8. septembar navodi kao vodeća opcija. Na izborima se glasa za stranačke liste koje se bore za 120 mjesta u Knesetu. Za formiranje vlade potrebno je najmanje 61 mandat.

Netanyahu ulazi u kampanju oslabljen, ali ne i poražen. Ostaje najiskusniji politički operativac u zemlji, no napad Hamasa i masakr 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, a 251 osoba odvedena u Gazu, temeljno je narušio imidž sigurnosne kompetentnosti koja je godinama bila osnova njegovog djelovanja.

Do primirja s Hamasom i razmjene talaca došlo je tek u oktobru 2025. godine, više od dvije godine nakon napada, uz trajne optužbe da je Netanyahu odgađao dogovor radi vlastitog političkog preživljavanja.

Netanyahuovi protivnici optužuju ga da je namjerno produžavao rat u Gazi kako bi skrenuo pažnju sa suđenja ili ga direktno odgodio.

Anketa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu pokazala je da je podrška Netanyahuu na premijerskoj poziciji pala s 40,5 posto početkom marta na 29,4 posto u junu, djelimično zbog Trumpovog dogovora s Iranom sklopljenog bez izraelskog učešća, koji više od 92 posto Izraelaca smatra iranskom pobjedom.

Šta je s opozicijom?

Bivši premijer Naftali Bennett i opozicija predvođena Yairom Lapidom krajem aprila objavili su osnivanje zajedničke liste Beyachad („Zajedno“), s Bennettom na čelu.

Analitičari Chatham Housea saželi su Bennettovu strategiju: „Odbijanjem da izričito isključi formiranje vlade s Netanyahuom, Bennett zadržava most prema desničarskim biračima, istovremeno se pozicionirajući kao pragmatična alternativa trenutnom haosu.“

Najveće iznenađenje kampanje je bivši načelnik Generalštaba IDF-a Gadi Eisenkot, koji je u septembru 2025. osnovao stranku Yashar. Prema anketi Zman Israela iz sredine juna, Yashar i Likud bi osvojili po 23 mjesta, što znači da je Eisenkot preskočio Beyachad i izjednačio se s vodećom koalicionom strankom.

Eisenkotovo vojničko iskustvo i reputacija snažne i nepotkupljive osobe privlače centrističke birače koji ne vjeruju ni Netanyahuu ni Bennettu.

Eisenkot, koji je u decembru 2023. izgubio sina Gala u ratu u Gazi, otvoreniji je od Bennetta po pitanju rješenja dvije države. Na ujedinjenje s Beyachadom zasad nije pristao.

Tri scenarija

Anketa Haaretza od 18. juna upućuje na mrtvu utrku: 50 mjesta za Netanyahuov blok i isto toliko za ujedinjenu opoziciju.

Matematički problem ostaje nerješiv bez kompromisa koji niko nije spreman javno izreći: opozicioni blok ne dostiže 61 mandat bez arapskih stranaka, a i Bennett i Eisenkot tu opciju javno isključuju.

Analitičari Steptoe grupe navode da su moguća tri postizborna scenarija – pat pozicija i novi izborni ciklus, vlada s nejasnom koalicijom koja ne može trajati ili politički teška vlada nacionalnog jedinstva.

Istraživač Mtanes Shihadeh s Mada al-Carmela u Haifi očekuje nastavak političkog haosa. „Nijedna od ponuđenih alternativa ne formuliše politički projekat koji je suštinski drugačiji od Netanyahuovog. Bennett dolazi iz srca religioznog cionističkog pokreta. Lapid ne predstavlja projekat koji se bitno razlikuje od onoga što je Likud predlagao 1980-ih.“

Realna je mogućnost da će Izrael u septembru glasati za promjenu. Hoće li ta promjena uspjeti formirati vladu i hoće li biti suštinski drugačija od dosadašnje, pitanje je na koje nijedna anketa zasad ne daje jasan odgovor.


(Vijesti.ba)