Njemačke bolnice na udaru rekordnih vrućina: Jesu li pacijenti zaštićeni?

Jedan od boljih primjera je Univerzitetska bolnica Hamburg-Eppendorf (UKE), koja je još prije tri godine usvojila plan zaštite od vrućina. Kompleks je okružen velikim brojem stabala, parkovima i zelenim fasadama koje pomažu u snižavanju temperature. U hladu su postavljene i klupe za pacijente, posjetioce i zaposlene, piše Deutsche Welle.

Zbog klimatskih promjena Njemačka bilježi sve više dana s temperaturama iznad 30 stepeni. Dok su pedesetih godina takvi dani bili rijetkost, posljednjih godina ih je više od 20 godišnje. Posebno su opasni višednevni toplotni valovi, kada ni noćne temperature ne padaju ispod 20 stepeni.

Sve više dana s ekstremnim vrućinama

Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može izazvati osipe, grčeve, oticanje nogu, vrtoglavicu, glavobolju i iscrpljenost, a u najtežim slučajevima i toplotni udar sa smrtnim ishodom. Vrućine dodatno opterećuju srce i krvne sudove, mogu usporiti zarastanje rana te promijeniti djelovanje pojedinih lijekova. Najugroženiji su stariji od 65 godina, hronični bolesnici, trudnice te mala djeca.

Tokom izrazito toplih ljeta 2018. i 2019. godine u Njemačkoj je od posljedica vrućina umrlo oko 15.500 ljudi. Procjene pokazuju da bi do sredine stoljeća broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama mogao premašiti 5.000 godišnje. Osim većeg broja pacijenata, tokom velikih vrućina raste i broj nesreća te intervencija hitne pomoći.

Istraživanje Njemačkog instituta za bolnice pokazalo je da čak 60 posto bolnica prošle godine nije uvelo dodatne mjere zaštite od vrućina. Kao glavni razlog gotovo sve ustanove navode nedostatak novca, ali i veliko administrativno opterećenje.

Bolnice bez sredstava

Prema riječima Njemačkog bolničkog društva (DKG), bolnice godinama nemaju dovoljno sredstava za ulaganja. Zbog toga se prioritet daje medicinskoj opremi i hitnim popravkama, dok ugradnja klimatizacije često ostaje po strani.

Zbog ograničenih budžeta bolnice primjenjuju jeftinije mjere poput lakše radne odjeće, tanjih pokrivača, prilagođene ishrane, aparata za pitku vodu, zaštite od sunca i noćnog provjetravanja. Teško bolesni pacijenti, kada je moguće, smještaju se u prostorije koje se sporije zagrijavaju.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi ozbiljan toplotni val mogao preopteretiti hitne prijeme, a dodatni problem predstavljao bi mogući nedostatak medicinskog osoblja.

Zbog toga Njemačko bolničko društvo traži višegodišnji investicioni program vrijedan 31 milijardu eura kako bi bolnice bile bolje prilagođene klimatskim promjenama. Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih ulaganja zdravstveni sistem neće moći odgovoriti na sve češće i intenzivnije toplotne valove.

(Vijesti.ba)