Kuba u mraku: Cijeli otok ostao bez struje, kriza sve dublja

Otok se već ranije borio s održavanjem elektroenergetskog sistema prije nego što je američki predsjednik Donald Trump u januaru prekinuo dotok nafte, čime su dodatno smanjene ionako ograničene zalihe goriva za elektrane.

Državna elektroprivredna kompanija Unión Eléctrica (UNE) objavila je u podne „potpuni prekid veze“ cijelog ostrva, ostavljajući 9,6 miliona stanovnika bez električne energije, bez navođenja razloga za kvar.

Ovo je osmi veliki nestanak struje na Kubi od kraja 2024. godine.

„Nedostatak goriva nesumnjivo otežava proces ponovnog uspostavljanja sistema“, rekao je kasno u ponedjeljak na državnoj televiziji Lazaro Guerra, direktor za električnu energiju pri Ministarstvu energetike i rudarstva, ne navodeći rok za popravku.

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel direktno je optužio američku politiku sankcija prema ostrvu.

„Dok SAD pokušava izazvati društvene nemire gušenjem pristupa gorivu za Kubu, UNE mobilizira sve snage kako bi preokrenuo kolaps nacionalnog elektroenergetskog sistema“, rekao je predsjednik.

Dodao je da je „rad elektroenergetskih radnika usred genocidne energetske blokade herojski“.

Najnoviji nestanak struje dolazi u trenutku kada vlasti uvode sve duža planska isključenja električne energije širom zemlje – više od 30 sati u pojedinim dijelovima Havane i više od 70 sati u nekim ruralnim područjima – u očajničkom pokušaju štednje goriva.

„Živjeti ovako je agonija“, rekla je Meyboll Font, 51-godišnja samozaposlena menadžerica zajednica na društvenim mrežama.

Font je kazala da njen kvart u Havani već funkcioniše s tek „tri ili četiri sata struje dnevno“, ali da je ovaj nestanak bio teži jer „nikad ne znaš kada će se struja vratiti“.

„Nemamo WiFi, nemamo struju, ne možemo raditi“, rekao je mladi programer softvera koji radi za turistički start-up u drugom dijelu grada.

Godinama prisutni problemi sa strujom

Nestanci električne energije godinama su dio svakodnevice na Kubi, gdje je elektroenergetski sistem, koji se uglavnom oslanja na dotrajale elektrane iz sovjetskog perioda, u veoma lošem stanju.

Nestanci i planska isključenja dodatno su se intenzivirali nakon početka blokade goriva, dok vlasti navode da nemaju dovoljno goriva za rad generatora koji održavaju nacionalnu mrežu.

Od januara je Washington dozvolio samo jednom tankeru s naftom, koji je stigao iz Rusije, da pristane u Kubi, u okviru kampanje pritiska čiji je cilj okončanje više od šest decenija komunističke vlasti u Havani.

Trump je rušenje socijalističkog predsjednika Venecuele Nicolása Madura i postavljanje vlade naklonjene Washingtonu naveo kao mogući model za ono što bi želio postići na Kubi.

Kuba je više puta poručila da njen politički model nije predmet pregovora i obećala da će se vojno suprotstaviti eventualnoj invaziji.

Kriza sve bliže humanitarnoj katastrofi

Američka blokada, zajedno s nizom sankcija uvedenih kubanskoj državi i stranim kompanijama koje posluju s njom, dodatno je pogoršala višegodišnju krizu i približila zemlju ozbiljnom ekonomskom slomu.

Hrana, pitka voda i lijekovi postaju sve manje dostupni, a neke operacije su odgođene, što je navelo Ujedinjene nacije da upozore na moguću humanitarnu krizu.

Saobraćaj na ostrvu gotovo je potpuno zaustavljen.

Prošlog mjeseca vlada je predstavila širok paket reformi slobodnog tržišta koje bi, ukoliko budu provedene, značajno smanjile državnu kontrolu nad ekonomijom.

Američki State Department odbacio je te planove kao „površne signale bez stvarnog sadržaja“ i poručio da Trumpova administracija očekuje „mnogo ozbiljnije ekonomske i političke reforme“ koje bi Kubu učinile pogodnom za ulaganja i omogućile Kubancima političke slobode.

Dvije strane održale su nekoliko rundi razgovora, ali je kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez prošle sedmice izjavio da nije postignut „nikakav napredak“ u rješavanju spora.

Havana je u ponedjeljak optužila Washington da sprečava raspravu u Ujedinjenim nacijama o blokadi goriva i sankcijama protiv Kube.

(Vijesti.ba)