MMF ponovo smanjio prognozu globalnog rasta zbog ratnih rizika

Prema novoj prognozi objavljenoj u ažuriranju izvještaja "Svjetski ekonomski izgledi", očekuje se da će globalna ekonomija ove godine rasti po stopi od 3,0 posto, što je manje od ranije procijenjenih 3,1 posto iz aprilske prognoze.

Procjena je objavljena prije novih razmjena vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana posljednjih sati.

"Događaji tokom noći pokazuju neizvjesnost i rizike koji okružuju ekonomske izglede", rekla je Petya Koeva Brooks, zamjenica direktora Odjela za istraživanje MMF-a.

Dodala je da će Fond "veoma pažljivo pratiti razvoj situacije".

Njene izjave uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Trump proglasio kraj primirja između Washingtona i Teherana, najavljujući da će američke snage izvesti snažne napade na Iran.

Ovo je drugi put ove godine da je MMF smanjio ukupna očekivanja ekonomskog rasta. Predviđena stopa također predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu.

Istovremeno, očekuje se da će globalna inflacija ove godine ubrzati na 4,7 posto, što je više od ranijih procjena.

Koeva Brooks očekuje da će se ekonomske posljedice rata postepeno normalizovati tokom naredna tri kvartala, ali upozorava da bi novi šokovi koji bi doveli do rasta cijena nafte i inflacijskih očekivanja mogli dodatno opteretiti svjetsku ekonomiju.

Utjecaj umjetne inteligencije

Za sada je smanjenje prognoze relativno ograničeno, jer rast ulaganja i potražnje povezane s umjetnom inteligencijom djelimično ublažava posljedice sukoba.

MMF očekuje da će globalni rast u 2027. godini ubrzati na 3,4 posto.

Deniz Igan iz istraživačkog odjela MMF-a opisala je očekivani oporavak kao "oporavak u obliku slova V".

Za ovu godinu, sporiji oporavak nakon rata s Iranom, duži poremećaji i veći troškovi jedan su od razloga zbog kojih će svjetska ekonomija pretrpjeti veći udar, rekla je Igan za AFP.

Ipak, posljedice nisu jednake za sve zemlje.

"Proizvođači energije izvan zone sukoba imaju koristi od povoljnih trgovinskih uslova, dok ekonomije uključene u tehnološki rast bilježe snažniju aktivnost čak i kada uvoze energiju", navodi MMF.

Nasuprot tome, ekonomije koje zavise od uvoza energije i imaju ograničeno učešće u tehnološkim lancima vrijednosti suočavaju se sa slabijom aktivnošću.

Napadi SAD i Izraela na Iran od 28. februara izazvali su odgovor Teherana i gotovo blokadu Hormuškog moreuza, što je dodatno produbilo krizu na Bliskom istoku.

Kako je saobraćaj kroz ovaj ključni pomorski prolaz usporio, globalne cijene nafte naglo su porasle, stvarajući dodatni pritisak na ekonomije širom svijeta.

Isporuke nafte i gasa bile su nakratko obnovljene nakon privremenog američko-iranskog dogovora o prekidu neprijateljstava, ali su sukobi ponovo nastavljeni.

Velike razlike među državama

Iako je svjetska ekonomija dosad izdržala posljedice rata bolje nego što se očekivalo, MMF je upozorio da "globalna slika prikriva velike razlike među državama".

Troškovi benzina za građane porasli su za 30 posto u zemljama Azije u razvoju nakon početka rata, dok je u Latinskoj Americi rast iznosio 15 posto.

Američka ekonomija bi prema procjenama trebala rasti 2,3 posto ove godine, dok je prognoza za Bliski istok i centralnu Aziju smanjena za 1,2 procentna poena, na svega 0,7 posto.

Ekonomija eurozone trebala bi rasti 0,9 posto, što je također smanjenje u odnosu na ranije procjene. Za Francusku se očekuje rast od 0,6 posto, što je 0,3 procentna poena manje nego ranije prognozirano.

Kineski ekonomski rast, druge najveće ekonomije svijeta, blago je povećan na 4,6 posto.

Ipak, MMF upozorava da se svi efekti rata još nisu u potpunosti odrazili na ekonomiju.

Oslobađanje strateških rezervi donijelo je određeno olakšanje zbog smanjenih isporuka energije, ali bi slabiji ekonomski trendovi i dalje mogli uslijediti.

MMF također upozorava da bi dodatna fragmentacija globalne trgovine mogla povećati rizik od novih poskupljenja.

Među pozitivnim faktorima Fond izdvaja pojedine ekonomije važne za globalne tehnološke lance snabdijevanja, koje su pokazale otpornost uprkos ratnim poremećajima.

Četiri najveća neto izvoznika hardvera povezanog s umjetnom inteligencijom — Tajvan, Južna Koreja, Tajland i Malezija — zabilježila su stabilan ekonomski rast.

Igan je dodala da očekivanja veće inflacije ove godine predstavljaju samo privremenu pauzu, a ne prekid dugoročnog trenda njenog smirivanja.

(Vijesti.ba)