
Žena dolazi u hitnu pomoć jer osjeća nedostatak zraka i obilno se znoji. Boli je u leđima, u predjelu lopatice, a bol se širi niz lijevu ruku. Svi nalazi su uredni i ona je poslana kući.
Sutradan odlazi kod kardiologa. On procjenjuje da bi njeni simptomi mogli biti povezani s anksioznošću. Te noći doživljava srčani udar.
To je priča Barbare Kolure, ambasadorice Fondacije za porodično zdravlje srca (Family Heart Foundation) u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i sudbina hiljada drugih žena širom svijeta.
Iako je Kolura na kraju dobila odgovarajuće liječenje, rodni jaz u kardiološkoj njezi mnoge druge žene košta života.
U pojedinim razvijenim zemljama sa kvalitetnim zdravstvenim sistemima, poput Australije, istraživači procjenjuju da bi čak 20 posto smrtnih ishoda od srčanog udara kod žena moglo biti spriječeno kada bi žene i muškarci bili jednako liječeni.
Međutim, to nije slučaj. Žene mlađe od 55 godina u SAD-u imaju sedam puta veću vjerovatnoću od muškaraca da budu otpuštene iz hitne službe bez odgovarajućih kardioloških pregleda.
Tokom postavljanja dijagnoze, jedna riječ mogla bi ih dovesti u opasnost – „atipično“.
Problem je u izrazu "atipično"
Desetljećima ljekari simptome srčanog udara kod žena opisuju kao „atipične“ jer se mogu razlikovati od simptoma kod muškaraca. Međutim, u stvarnosti nema ničeg atipičnog u simptomima koji pogađaju polovinu populacije. Osnovni simptom je isti bez obzira na spol.
Nedavne opservacijske studije i prospektivna istraživanja pokazala su da više od 90 posto žena i muškaraca tokom srčanog udara osjeća bol u prsima.
Razlika je u tome što žene češće istovremeno imaju mučninu, otežano disanje, umor, bol u vilici ili bol između lopatica, što može otežati postavljanje dijagnoze.
Kada se obrazac simptoma označi kao „atipičan“, ljekar može pogrešno protumačiti znakove kao neuobičajene ili nepovezane sa srcem.
Muško tijelo i dalje je medicinski standard
Korištenje muškog organizma kao standarda za dijagnozu i liječenje može imati ozbiljne posljedice.
Poznati kardiolog Steven Nikols, direktor „Victorian Heart Hospital“ u Australiji, jedan je od brojnih stručnjaka koji smatraju da je termin „atipično“ zastario i da ga treba izbaciti iz upotrebe.
„Uprkos brojnim kampanjama koje ukazuju na značaj srčanih bolesti kod žena, i dalje postoji uvjerenje da su one prvenstveno problem muškaraca“, rekao je Nikols.
Međutim, kardiovaskularne bolesti danas su vodeći uzrok smrti žena u SAD-u i odnose približno isti broj života kod žena kao i kod muškaraca.
Ipak, istraživanja pokazuju da žene sa simptomima srčanog udara, u poređenju s muškarcima, rjeđe dobijaju aspirin, rjeđe bivaju reanimirane i rjeđe ih hitna pomoć prevozi u bolnicu pod rotacijom.
Jentl sindrom
Ova nejednakost čak ima i naziv – Jentl sindrom. Termin je 1991. godine uvela američka kardiologinja Bernadine Healy, inspirisana filmom „Jentl“ s Barbarom Streisand.
Glavna junakinja filma prerušava se u muškarca kako bi mogla pohađati školu i steći isto obrazovanje kao njene muške kolege.
Više od tri desetljeća kasnije, kardiologija se i dalje bori da prevaziđe ovaj model u kojem se srčani udar posmatra prije svega kroz muške simptome.
Mnoge današnje smjernice za liječenje, uključujući i preporuke za primjenu aspirina, zasnovane su na starijim istraživanjima u kojima su uglavnom učestvovali muškarci.
Osim toga, faktori rizika karakteristični za žene, poput menopauze, sindroma policističnih jajnika i komplikacija tokom trudnoće, često nisu uključeni u procjenu rizika od srčanog udara.
„Pred nama je još mnogo posla kako bismo smanjili broj oboljelih i umrlih žena od srčanih bolesti“, kaže Nikols.
Srčani udar nije uvijek dramatičan
Iako se simptomi kod žena mogu razlikovati od onih kod muškaraca, jedna stvar ostaje zajednička – bol u prsima.
U popularnoj kulturi srčani udar se često prikazuje kao iznenadan, snažan i razoran bol.
Međutim, kardiologinja Michelle O'Donoghue iz bolnice Brigham and Women’s i Medicinskog fakulteta Harvard ističe da je to pogrešna predstava.
„U stvarnosti, srčani udari često nastupaju tiho i postepeno, upravo zbog čega se lako previde“, rekla je za ScienceAlert.
Kako objašnjava, žene bol u prsima često opisuju kao tup ili težak pritisak koji traje nekoliko minuta, a zatim prolazi. Također, češće doživljavaju srčani udar tokom odmora ili sna.
„Znamo da žene češće imaju manje uobičajene simptome poput mučnine, otežanog disanja, bola u vilici ili ruci – simptome koji ni pacijentima ni ljekarima odmah ne ukazuju na srčani udar“, dodaje O'Donoghue.
Žene češće opisuju simptome kao blaže, rasute po tijelu ili povremene, zbog čega ih je lakše previdjeti.
Istraživanja pokazuju da žene tokom srčanog udara imaju veću vjerovatnoću da osjete bol između lopatica, mučninu ili povraćanje i otežano disanje. Upravo ti simptomi mogu biti razlog zbog kojeg se češće postavlja pogrešna dijagnoza ili bivaju vraćene kući bez liječenja.
Studija iz 2020. godine navodi da ljekari dijagnozu često postavljaju prepoznavanjem poznatih obrazaca simptoma. Kada se simptomi jave u neuobičajenoj kombinaciji, povećava se mogućnost pogrešne procjene.
Iako nove smjernice sve više prepoznaju različite simptome srčanog udara i postepeno napuštaju termin „atipično“, promjene se uvode sporo.
Barbara Kolura dijagnozu je dobila tek prilikom treće posjete ljekaru, nakon što je već pretrpjela srčani udar. Jedna njena arterija bila je začepljena čak 99 posto.
Danas, kao ambasadorica Fondacije za srce, dijeli svoju priču kako bi pomogla drugim ženama da na vrijeme prepoznaju simptome.
Ako posumnjate da imate srčani udar, Michelle O'Donoghue savjetuje da vjerujete svom osjećaju.
„Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako imate nove, neobjašnjive simptome, uključujući nelagodu u prsima ili otežano disanje koje traje ili se povremeno javlja“, kaže ona i dodaje da je uvijek bolje biti oprezan.
Ako mislite da imate srčani udar, nikada nemojte sami voziti do bolnice, već odmah pozovite hitnu pomoć.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja