Čović: Hrvati u BiH imaju mnogo manje prava nego što im po Ustavu pripada

"Nama je sasvim svejedno ko je visoki predstavnik. Promijenili smo ih već osam i institucija visokog predstavnika mora se ugasiti", kazao je Čović gostujući na RTV HB, istakavši da su sva dosadašnja korištenja bonnskih ovlasti napravila apsolutnu štetu u BiH te motivisale političke aktere na stalne svađe umjesto na traženje rješenja.

Rekao je kako je traganje za građanskom državom po nacionalnom konceptu uzaludan posao u kojem je Hrvatima 16 godina nametan član Predsjedništva.

Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da Hrvati uživaju više prava nego što im zakonima i Ustavu pripada, Čović je tu tezu snažno odbacio.

Podsjetio je na uzurpaciju pozicije hrvatskog člana Predsjedništva i pokušaje biranja delegata u domovima naroda dominantno bošnjačkim glasovima.

"Hrvati imaju mnogo, mnogo manje nego što im po Ustavu pripada", naglasio je Čović te pojasnio kako je model jednakopravnosti iz Mostara, koji uključuje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, trebao biti primijenjen i na višim nivoima.

Komentirajući izjavu ministra prometa i komunikacija Edina Forte o gubitku višemilionskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, predsjednik HDZ-a BiH ocijenio je takvo ponašanje nerazumnim za običnog čovjeka.

Naglasio je kako svaka blokada već dogovorenih sporazuma s Evropskom unijom znači gubitak od 50 do 100 miliona eura.

"Nije to samo do novca, to je više pitanje kredibilnosti i naše vjerodostojnosti kod prijatelja i partnera u EU koji nemaju baš više interesa za nas", upozorio je Čović.

Dodao je kako BiH ipak ima prijatelje, poput sedam ambasadora u BiH i Vlade Republike Hrvatske predvođene Andrejem Plenkovićem, koji ohrabruju domaće političare da isporuče rezultate Briselu kako zemlja ne bi ostala po strani dok Ukrajina i Moldavija napreduju.

Referirajući se na usvajanje Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru, Čović je dokument pozdravio, usporedivši ga s ranijim deklaracijama kazavši i da u ovoj rezoluciji nema ništa novo, te je istakao ustavnu obavezu institucija RH da brinu o Hrvatima u BiH.

Zahvalio je Vladi RH na velikoj podršci kroz desetljeće rada, nabrojavši brojne infrastrukturne i ekonomske projekte poput mosta u Gradišci, saobraćajnice između Ravnog i Slanog te Južne plinske interkonekcije, naglasivši kako je upravo Plenkovićeva zasluga što se o BiH uopće raspravlja u evropskim krugovima.


(Vijesti.ba)