
Prema prijedlogu, zaposleni na mini-poslovima ubuduće bi plaćali veće doprinose za socijalno osiguranje, dok bi paušalni porez bio povećan sa dva na pet posto. Cilj je da radnici ostvare veća penziona prava, ali kritičari upozoravaju da bi mini-poslovi mogli postati manje privlačni i skuplji za poslodavce.
Ekonomista Martin Verding, član njemačke Komisije za penzionu reformu, smatra da se negativne posljedice mogućih promjena često preuveličavaju. Ističe da bi rad sa skraćenim radnim vremenom i dalje bio moguć, ali bez posebnih pravila koja danas važe za mini-poslove.
Trenutni limit za mini-posao iznosi 603 eura mjesečno. Zarada iznad tog iznosa automatski uključuje radnika u sistem obaveznog socijalnog osiguranja, zbog čega mnogi ograničavaju broj radnih sati ili odbijaju povećanje plate.
Većinu zaposlenih na mini-poslovima čine žene, koje zbog kraćeg radnog vremena često ostvaruju znatno niže penzije. Prema podacima za 2024. godinu, prosječna penzija žena u Njemačkoj iznosila je 961 euro, dok su muškarci u prosjeku primali 1.372 eura. Gotovo trećina penzionerki mjesečno prima manje od 600 eura.
Protivnici reforme, među kojima je i njemački FDP, upozoravaju da bi veći troškovi pogodili i radnike i poslodavce, posebno u ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi i uslužnim djelatnostima koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mini-poslove.
Njemačka vlada još nije donijela konačnu odluku. O paketu penzionih reformi, uključujući budućnost mini-poslova, raspravljat će na jesen. Ukoliko prijedlog bude usvojen, radnici bi dugoročno mogli imati veća penziona prava, ali i manju neto zaradu zbog većih izdvajanja.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja