Predsjednik Poljske rekao odlučno "ne": Zakon o istospolnim zajednicama pao zbog veta

Poljska je, zajedno s Bugarskom, Rumunijom i Slovačkom, među posljednjim evropskim zemljama koje još nisu legalizirale istospolne brakove ili građanske zajednice.

Prijedlog zakona, prvi put upućen parlamentu prošlog decembra, imao je za cilj uspostaviti status „najbliže osobe“ dostupan nevjenčanim partnerima, uključujući istospolne parove.

Takve zajednice bi omogućile ostvarivanje određenih prava koja su prema poljskom zakonu trenutno rezervisana za bračne parove, poput zajedničkog vlasništva, pristupa medicinskim informacijama partnera i prava na organizaciju sahrane.

„Uvijek sam naglašavao da ništa što predstavlja kvazibrak ne može računati na moju podršku“, napisao je Nawrocki na platformi X.

„Kao čuvar Ustava, ne mogu prihvatiti rješenje koje bi dovelo do gubitka posebnog statusa braka definiranog kao zajednica žene i muškarca“, dodao je nacionalistički orijentirani predsjednik.

Kako bi ublažili reakcije konzervativnih krugova, lideri vladajuće koalicije naglašavali su da status „najbliže osobe“ ne bi morao biti ograničen na romantične partnere, već bi mogao obuhvatati i komšije ili članove porodice.

Predsjednički veto može biti poništen, ali bi za to bila potrebna troje petina glasova u donjem domu parlamenta, što je u Poljskoj rijetkost.

„Pravo na sreću“

Poljska se prema podacima Međunarodne asocijacije lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba (ILGA) kontinuirano nalazi među evropskim zemljama s najlošijim položajem kada je riječ o pravima LGBTQ osoba, prenosi AFP.

Uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, Tuskova proevropska Građanska koalicija obećala je da će u prvih 100 dana vlasti predstaviti zakon o legalizaciji životnih partnerstava.

Međutim, činjenica da je stranka morala vladati zajedno s konzervativnijim koalicionim partnerima, kao i zajedničko djelovanje s predsjednikom Nawrockim, dovela je do toga da se brojna predizborna obećanja o društvenim pitanjima sporije usaglašavaju i dolaze na glasanje.

Nakon predsjedničkog veta, Tusk ga je na platformi X kritikovao kao „izraz prezira prema ljudima i njihovom pravu na sreću i normalan život“.

Poljski konzervativci, od kojih su mnogi blisko povezani s Katoličkom crkvom, dugo napadaju mjere kojima se zagovaraju LGBTQ prava nazivajući ih „rodnom ideologijom“ koju navodno podržavaju destruktivne strane sile.

Ipak, stavovi javnosti po ovom pitanju značajno su se promijenili posljednjih godina.

Prošle godine je državni istraživački institut CBOS utvrdio da 62 posto Poljaka podržava legalizaciju istospolnih partnerstava, što je najviši nivo podrške ikada zabilježen za ovu mjeru.

Ipak, predsjednik, koji se nalazi u napetom suživotu s vladajućom koalicijom, među kritičarima ima reputaciju „mašine za veto“ koja nije spremna na kompromis s političkim protivnicima.

U junu je Nawrocki oborio rekord po broju veta koje je neki poljski predsjednik izrekao u historiji, iako je na funkciji manje od godinu dana.

Tradicionalno katolička zemlja

Stavljanjem veta na zakon, Nawrocki je „okrenuo leđa dva miliona ljudi koji danas žive u neformalnim vezama“, izjavila je Katarzyna Kotula iz poljske stranke Ljevica (Lewica), koja je bila predlagač zakona.

Ona je istakla da je Poljska počela priznavati istospolne brakove sklopljene u drugim državama Evropske unije, nakon presuda Evropskog suda pravde (ECJ), a kasnije i vlastitog Vrhovnog upravnog suda.

„To je nešto što, kao vladina povjerenica za ravnopravnost, namjeravam ostvariti“, rekla je ona.

Poljska udruženja procjenjuju da je između 30.000 i 40.000 poljskih građana sklopilo brakove u inostranstvu.

Sada očekuju povećan broj parova koji će svoje slučajeve podnositi gradskim uredima u Poljskoj nakon presude Evropskog suda pravde.

Tradicionalno katolička Poljska još uvijek nije provela društvene i sekularne reforme koje su od početka 2000-ih uvedene u mnogim drugim evropskim zemljama.

U Poljskoj samo brak pravno formalizira zajednicu između dvije osobe, i to isključivo osoba suprotnog spola, dok je zakon o abortusu iz 2021. godine među najrestriktivnijima u Evropi.

Žene mogu izvršiti abortus u bolnicama samo u slučajevima seksualnog napada, incesta ili direktne prijetnje životu ili zdravlju majke.

Pomoć pri izvršenju abortusa kažnjava se zatvorskom kaznom do tri godine.

(Vijesti.ba)