
S druge strane Federacija Bosne i Hercegovine još nije uradila svoj dio. Iako je ovaj entitet usvojio sveobuhvatan paket propisa kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje sa savremenim standardima platnog prometa i finansijskih usluga, problem je nastao kada je nakon Predstavničkog, Dom naroda iste zakone usvojio uz amandmane koje HDZ-a BiH. Budući da su dva doma usvojila različite tekstove zakona, potrebno je usaglašavanje prije konačnog stupanja na snagu.
Predlagači su amandmane predstavili kao inicijativu Hrvatskih pošta Mostar, a zapravo je pravi cilj bio omogućavanje obavljanja novčanih transakcija putem poštanskog operatora osobama kojima su bankarske transakcije onemogućene zbog američkih sankcija, poput Marinka Čavare.
Podsjetimo, Centralna banka BiH je još u decembru poslala predaplikaciju i spremno čeka entitetske vlasti za dalju procedure, odnosno slanje aplikacije.
Od zemalja iz okruženja, jedino BiH nije još dio SEPA-e, odnosno Jedinstvenog područja za plaćanje u eurima. Bosna i Hercegovina na visokim naknadama za prekogranična plaćanja godišnje gubi oko 100 miliona KM.
Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području omogućit će jednostavnije, brže i jeftinije izvršavanje prekograničnih platnih transakcija sa državama članicama Evropske unije.
Za privredu ovo znači niže transakcijske troškove, brži obrt kapitala i veću predvidljivost poslovanja. Bankarskom sektoru povećava konkurentnost i otvara dodatni prostor za razvoj savremenih digitalnih finansijskih proizvoda. Građanima SEPA donosi brže i povoljnije transakcije, bez višednevnog čekanja, te znatno veću finansijsku fleksibilnost.
BiH je već propustila majski rok, kada je Evropska komisija odlučivala o pristiglim aplikacijama, a sve su prilike da će i novi rok biti propušten te još jedna godina izgubljena. Podsjetimo, Centralna banka BIH je još u decembru prošle godine poslala predaplikaciju i spremno čeka entitetske vlasti za dalju procedure, odnosno slanje aplikacije.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja