Francuska u plamenu: Više od 300.000 hektara nestalo u požarima, uhapšeno 420 ljudi

Klimatske promjene smatraju se jednim od ključnih faktora. Zbog globalnog zagrijavanja temperature rastu, dok dugotrajne suše stvaraju idealne uslove za brzo širenje vatre. Ipak, francuske vlasti posebno se bave ljudskim faktorom, s obzirom na procjene da čak devet od deset šumskih požara izazovu ljudi, bilo namjerno ili slučajno.

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je zbog sumnje u izazivanje požara uhapšeno 420 osoba. Među njima je 166 maloljetnika. Vlasti pokušavaju utvrditi ko je požare izazvao namjerno, a ko ih je prouzrokovao nepažnjom.

Jedan od težih slučajeva odnosi se na 23-godišnjeg muškarca koji je optužen da je tokom jula namjerno izazvao deset požara u roku od samo pet dana na području Varoa na jugoistoku zemlje. Ako bude proglašen krivim, mogao bi dobiti do 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 150.000 eura.

Kazne zatvora

U pojedinim slučajevima sudovi su već izrekli presude. Tako je jedan muškarac osuđen na tri godine zatvora nakon što je proglašen odgovornim za izazivanje tri požara u šumi kod Raon-l'Etapea, u regiji Vogezi. Prema pisanju lista L'Est Républicain, u tom slučaju izgorjelo je svega nekoliko kvadratnih metara rastinja.

Međutim, dio pravnika smatra da su pojedine reakcije vlasti pretjerane. Advokatica Mirijel Žesta, koja je zastupala više osoba osumnjičenih za izazivanje požara, među kojima su bila i dvojica vatrogasaca, kazala je da ju je iznenadio veliki broj hapšenja.

Ona smatra da bi dio ovih slučajeva mogao završiti osuđujućim presudama iako, prema njenom mišljenju, nisu svi slučajevi dovoljno temeljito istraženi.

Slična pitanja postavljena su i u francuskom listu Le Monde, gdje se problematizira način na koji policija vodi istrage. Posebno se ističe činjenica da je veliki broj hapšenja izvršen u relativno kratkom periodu.

Dodatnu nedoumicu stvara nedostatak detaljnih informacija o optužbama. Javnosti nije jasno koliko se slučajeva odnosi na namjerno podmetanje požara, a koliko na nehotično izazivanje. Zbog toga je teško napraviti pouzdano poređenje s prethodnim godinama.

Ipak, tužilac iz Bordeauxa Reno Godel smatra da strožiji pristup ima opravdanje zbog trenutne situacije. Upozorio je da se protiv osoba koje bacaju opuške ili pale roštilj u šumskim područjima mogu podnijeti optužnice zbog ugrožavanja života.

U ovakvim uslovima, upozoravaju stručnjaci, dovoljan je mali izvor vatre da nastane katastrofa.

Zahtjevno utvrđivanje požara

Utvrđivanje pravog uzroka požara često je veoma zahtjevno. Erik Difaje, službenik specijalizovan za istrage požara, objašnjava da u periodima ekstremne suše čak obična šibica ili upaljač mogu biti dovoljni za nastanak požara.

Nakon što vatrogasci ugase vatru, istražioci prvo određuju granice opožarenog područja. Zatim analiziraju tragove na rubovima izgorenog rastinja kako bi pokušali utvrditi mjesto na kojem je vatra počela.

Ako je tokom požara puhao relativno stabilan vjetar, oblik opožarenog područja često može podsjećati na slovo „V“. Istražitelji tada prate tragove suprotno od pravca širenja plamena kako bi došli do početne tačke.

U slučajevima za koje se sumnja da su požari namjerno podmetnuti, moguće je da je korišteno više različitih sredstava. To, prema stručnjacima, povećava mogućnost da se na mjestu događaja pronađu biološki tragovi ili otisci prstiju.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da namjerno podmetnuti požari čine samo dio ukupnog broja slučajeva. Mnogo požara nastaje nenamjerno, a uzroci mogu biti različiti – od građevinskih radova i kvarova na električnim instalacijama do odbačenih opušaka i roštilja.

Difaje navodi takozvano pravilo „30“ kada govori o opasnosti od cigareta. Prema tom objašnjenju, posebno rizična kombinacija nastaje kada je temperatura oko 30 stepeni Celzijusa ili viša, vlažnost zraka oko 30 posto ili niža, a vjetar dovoljno snažan da pomogne širenju vatre.

Uslovi su još opasniji kada je vegetacija zbog dugotrajne suše izrazito suha. Tada se požar može proširiti nevjerovatnom brzinom.

Stručnjaci ljude koji izazivaju požare uglavnom svrstavaju u nekoliko grupa. Prema mišljenju Michela Lejoyeuxa, profesora psihijatrije i stručnjaka za poremećaje ponašanja sa Univerziteta Paris 7, riječ je o osobama koje požare izazovu iz nepažnje, onima koji od požara očekuju određenu korist, poput novčane naknade osiguranja, te osobama koje imaju piromanske sklonosti.

Piromanija je, međutim, rijedak psihijatrijski poremećaj i teško ju je pouzdano dijagnosticirati. Zbog toga je relativno mali broj slučajeva u kojima se namjerno izazivanje požara može povezati upravo s tim poremećajem.

Advokatica Žesta navodi i da se kod pojedinih vatrogasaca osumnjičenih za izazivanje požara kao mogući motiv spominje želja da nakon izbijanja vatre budu predstavljeni kao heroji koji učestvuju u spašavanju.

Kod nekih drugih slučajeva, posebno među dobrovoljnim vatrogascima, motiv može biti finansijske prirode, naročito ako požar donosi mogućnost dodatnog rada i zarade.

Oglasio se Macron

Francusku bi uskoro mogao pogoditi još jedan toplotni talas, što dodatno povećava strah od novih požara.

Predsjednik Emmanuel Macron poručio je da trenutak za međusobne optužbe još nije došao. Istakao je da će nakon završetka krize biti potrebno analizirati šta je moglo biti urađeno drugačije.

Macron je naglasio i da će Francuska morati obnoviti šumske površine, ali na način koji će biti prilagođen novim klimatskim uslovima.

„Morat ćemo ponovo saditi i obnavljati drugačiju vrstu šume jer se moramo prilagoditi uslovima klimatskih promjena“, poručio je francuski predsjednik.

I dok vlasti najavljuju analizu i obnovu, posljedice požara već su ogromne. Osim stotina hiljada hektara uništene prirode, stradali su i brojni domovi, lokalna privreda i turistički sektor, dok je kvalitet zraka na pogođenim područjima ozbiljno narušen.

Zbog svega toga, francuska javnost sve glasnije traži odgovore o tome kako je zemlja dočekala sezonu požara i da li je mogla biti bolje pripremljena za jednu od najtežih vatrenih stihija posljednjih decenija.

(Vijesti.ba)