NATO na nogama: Moskva bi mogla inscenirati napad i okriviti Ukrajinu

Litvanija je prošle sedmice saopćila da Rusija razmatra takav scenarij, dok su Poljska, Latvija i Estonija također upozorile na moguće sabotaže kojima bi se mogla testirati reakcija NATO-a, piše Reuters.

Kremlj odbacuje ove tvrdnje. Glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije je upozorenja o ruskim tajnim operacijama nazvao "strašnim pričama" kojima se opravdava militarizacija protiv Rusije.

"Nismo naivni. Pratimo informacije, čitamo između redaka i poduzimamo potrebne korake", rekao je litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas.

Litvanija je prošlog mjeseca angažirala vojsku kao podršku policiji u zaštiti LNG terminala, terminala za naftne derivate, važnog dalekovoda prema Poljskoj i reverzibilne hidroelektrane Kruonis.

"Šaljemo jasnu poruku da smo se spremni braniti ako to bude potrebno", poručio je Kaunas.

Latvija je također pojačala zaštitu kritične infrastrukture, uključujući brane na rijeci Daugavi kod Rige i podzemno skladište plina Inčukalns. "Potencijalna hibridna prijetnja sada je izglednija nego prije", rekao je latvijski premijer Andris Kulbergs.

Jedan baltički obavještajni dužnosnik rekao je Reutersu da postoje procjene prema kojima ruske vojne i civilne obavještajne službe razmatraju napad na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim državama ili Poljskoj.

Prema tim informacijama, u napadu bi mogli biti korišteni dronovi ukrajinske proizvodnje, a operacija bi mogla uslijediti nekoliko dana nakon odobrenja ruskog državnog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina.

Strah nije vezan samo za moguću materijalnu štetu. Dužnosnici upozoravaju da bi takav incident mogao izazvati političke podjele unutar NATO-a i otvoriti pitanje odgovora Saveza. Jedan regionalni dužnosnik rekao je da se upozorenja savezničkih obavještajnih službi ozbiljno shvaćaju, ali da bi se takav napad mogao dogoditi "bilo kada ili nikada".

Poljska energetska kompanija Orlen razmatra alternativne pravce uvoza plina u slučaju ugrožavanja postojeće infrastrukture. Oko 80 posto potrebnog plina Poljska uvozi preko LNG terminala u Świnoujściu i podmorskog plinovoda iz Norveške.

Poljska vojska i operator prijenosnog sistema dodatno štite i dalekovod prema Ukrajini, koji pomaže u stabilizaciji ukrajinske elektroenergetske mreže.

Kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane istražuje i pojavu krivotvorenih dokumenata kojima se, kako navodi, pokušava izazvati zabuna među učesnicima projekta. Tragovi dokumenata, prema kompaniji, vode "istočno od Poljske", a slučaj istražuju policija i sigurnosne službe.

(Vijesti.ba)