Kiks Zelenskog na Balkanu

Ipak, najveću pažnju privukla je Zelenskijeva izjava da Ukrajina i dalje neće priznati nezavisnost Kosova, nekadašnje pokrajine Srbije, piše Politico.

Kako navodi ovaj list, reakcija Prištine bila je brza. S glavne saobraćajnice u Prištini uklonjen je veliki plavo-žuti transparent „Slobodna Ukrajina“, koji je tamo stajao od 2022. godine. Gradonačelnik Përparim Rama poručio je da njegove simpatije ostaju uz „narode koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom... poštovanje mora biti obostrano“.

Rast napetosti

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Vučić zaprijetio da bi Srbija mogla preusmjeriti tok rijeke Ibar, koja iz Srbije teče prema Kosovu, kao odgovor na rušenje kuća u vlasništvu Srba uz obalu akumulacije. Takav potez ugrozio bi rezervoar koji snabdijeva veliki dio Kosova vodom, kao i sistem hlađenja najveće elektrane u zemlji.

Istovremeno su se na društvenoj mreži X sukobili srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama. Rama je optužio Srbiju da se nalazi u „političkom balonu“ i da odbija prihvatiti činjenicu da je „Srbija odavno izgubila Kosovo“.

Kosovo je tokom većeg dijela 20. stoljeća bilo pokrajina Srbije s albanskom većinom. Nakon višegodišnjeg pritiska vlasti u Beogradu na albansko stanovništvo uslijedio je oružani sukob 1998. i 1999. godine. Nakon tromjesečne NATO kampanje bombardovanja, srpske snage povukle su se, a Kosovo je stavljeno pod zaštitu UN-a.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, a do danas ga je priznalo više od 100 država, među njima SAD, Velika Britanija i 22 od 27 članica EU. Status Kosova godinama je važna tema i za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji ga je koristio kao argument pri opravdavanju ruskih poteza u Gruziji 2008. i na Krimu 2014. godine.

Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca rekao je da je Zelenskijeve stavove primio „sa žaljenjem“ te da takva retorika podsjeća na „pokušaje Rusije da Kosovo predstavi kao presedan“.

Zašto je ušao u osjetljivo područje Balkana?

Zašto je Zelenski odlučio ući u jedno od najosjetljivijih pitanja Balkana? Jedan od mogućih odgovora je oružje.

Srbija i dalje proizvodi velike količine municije u kalibrima sovjetskog standarda, koje Ukrajina teško može nabaviti od zapadnih saveznika koji koriste NATO standard. Ukrajinske snage i dalje koriste sovjetske haubice i tenkove, a Vučić je, uprkos bliskim odnosima s Moskvom, spreman diskretno pomagati Kijevu.

„Ukrajina je u situaciji u kojoj ne može brinuti o stvarima koje nadilaze neposredne potrebe Ukrajine, a Vučić mu je važniji“, objasnio je Florian Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu.

Vučićevo približavanje Zelenskom moglo bi biti povezano i s pokušajem smirivanja kritika iz Bruxellesa. Lideri EU osudili su „eksploziju nasilja“ tokom antivladinih protesta u Srbiji, kao i „urušavanje demokratskih standarda“ u zemlji.

„On se nada da će u narednim mjesecima dobijati manje kritika zbog svojih bliskih, barem simbolično bliskijih, odnosa sa Zelenskim. Vučić ovo radi kako bi imao veću pregovaračku snagu s EU uoči mogućih izbora u zemlji“, rekao je Bieber.

Pristalice nezavisnosti Kosova godinama ističu da je riječ o posebnom slučaju, a ne modelu za druge teritorijalne sporove. Ipak, njegov status i dalje izaziva podjele, posebno u državama EU poput Španije i Kipra, koje imaju vlastite separatističke probleme i ne priznaju nezavisnost Kosova.

„Ovisno o tome na kojoj ste strani ove rasprave, imat ćete drugačiji pogled na to šta nezavisnost Kosova znači za druge sukobe i druge teritorijalne sporove širom svijeta“, zaključio je Bieber.

(Vijesti.ba)