Ekstremne vrućine prijetit će milijardama starijih ljudi širom svijeta

Tim istraživača sa Stanforda procjenjivao je koliko bi često globalno zagrijavanje moglo dovesti temperature do nivoa koje starije osobe više ne mogu sigurno podnijeti.

Dosadašnje studije uglavnom su koristile pokazatelj poznat kao temperatura vlažnog termometra, koji uz temperaturu uzima u obzir i vlažnost zraka. Međutim, takva istraživanja uglavnom su provedena na mladim i zdravim odraslim osobama. Stariji ljudi izloženi su većem riziku jer se manje znoje, često imaju slabije srce i druge zdravstvene probleme.

Istraživači su zato koristili podatke novijih eksperimenata u SAD-u, u kojima se ispitivalo kako osobe starije od 60 godina podnose visoke temperature i vlagu. Uzimajući u obzir i starenje svjetskog stanovništva, analizirali su moguće posljedice različitih nivoa zagrijavanja do 2100. godine.

"Nepodnošljiva vrućina pojavljivat će se u mnogo većim razmjerima i trajati duže, pogađajući mnogo više ljudi nego što se dosad procjenjivalo", zaključili su istraživači.

Ako se globalna temperatura poveća za 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, procjenjuje se da će 22 posto ljudi starijih od 60 godina svake godine najmanje mjesec biti izloženo opasnim nivoima vrućine.

Svaki dodatni stepen zagrijavanja mogao bi značiti da će još oko milijardu ljudi tokom približno mjesec biti izloženo kombinaciji temperature i vlage koju njihovo tijelo teško može podnijeti.

U slučaju zagrijavanja od tri stepena, starije osobe u najugroženijim područjima, poput južne Azije i zemalja Perzijskog zaljeva, mogle bi se suočavati s opasnim vrućinama danju i noću tokom čak tri uzastopna mjeseca svake godine.

Među zemljama koje su posebno ugrožene izdvojene su Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger, gdje siromaštvo i ograničen pristup sistemima hlađenja dodatno povećavaju rizik.

Istraživači upozoravaju da bi nepodnošljive vrućine mogle potaknuti unutrašnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, što bi donijelo nove izazove vlastima i humanitarnim organizacijama.

Kako bi se izbjegli najteži scenariji, naučnici pozivaju na smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i na bolju zaštitu posebno ugroženih starijih osoba tokom toplotnih valova.

Budući da se većina smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom događa u zatvorenim prostorima, istraživači posebno ističu važnost šireg pristupa klimatizaciji i drugim načinima rashlađivanja.

(Vijesti.ba)