Je li Stevandić iznad pravosuđa? Pokazaće slučaj BHRT-a

Upravo to se desilo nakon jednog od najvećih udara na ustavni poredak BiH, odnosno slučaja istrage protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Za njima su raspisivane potrage, a u isto vrijeme su nesmetano obavljali političke funkcije. Istraga je na kraju obustavljena uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza, iako smo ih svi gledali u prenosima uživo.

Pravosuđe je na tom ispitu palo.

Povjerenje je dodatno narušeno kada je Osnovni sud u Banjoj Luci odbio zahtjev Suda BiH za brisanje Milorada Dodika iz registra kao osobe ovlaštene za zastupanje SNSD-a. Sada slijedi novi, a možda i presudni test.

Okružni privredni sud u Banjoj Luci treba odlučiti u predmetu blokade računa RTRS-a zbog višegodišnjeg duga prema BHRT-u. Prema dostupnim informacijama, računi RTRS-a blokirani su na osnovu izvršne sudske odluke radi naplate približno 5,5 miliona KM. RTRS osporava izvršenje, dok BHRT tvrdi da entitetski javni servis umjesto izmirenja obaveze pokušava odgovornost prebaciti na sud i postupajuću sutkinju Gordanu Marić.

RTRS ima pravo koristiti sva zakonom propisana pravna sredstva. Ima pravo isticati i vlastita potraživanja prema BHRT-u. Međutim, niti institucija nema pravo pravosnažnu sudsku odluku zamijeniti političkim pritiskom, kampanjom ili prijetnjama predstavnika vlasti.

Upravo zato zabrinjava izjava predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića da će odluka suda izazvati reakcije „koje im se sigurno neće dopasti“. Nakon toga je poručio i da se vara svako ko misli da vlast u RS-u nema snage povući odlučne poteze.

Kada predsjednik entitetskog parlamenta, dok sudski postupak još traje, govori o reakcijama koje se sudu „neće dopasti“, to je prijetnja. Njena težina postaje i veća jer dolazi od čovjeka koji se ranije nije odazivao pozivima državnog pravosuđa, a zbog toga nije snosio stvarne posljedice.

Okružni privredni sud mora donijeti odluku zasnovanu isključivo na zakonu i dokazima. Ona mora biti jasno obrazložena i potpuno oslobođena političkog utjecaja. Katastrofa za pravosuđe ne bi bila svaka odluka koja eventualno ne ide u korist BHRT-a. Katastrofa bi bila odluka za koju bi javnost opravdano mogla posumnjati da je donesena nakon političkih prijetnji i medijskog discipliniranja postupajuće sutkinje.

Nakon pada na ispitu zaštite ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, pravosuđe sada izlazi na popravni. Ovoga puta ocjenjivat će se postoji li u ovoj zemlji sud koji može primijeniti zakon i onda kada mu politička vlast otvoreno poručuje da joj se ishod možda neće dopasti. Ako pravosuđe ponovo ustukne, na gubitku neće biti samo BHRT.

(Vijesti.ba)