Stiže najjači El Niño u historiji? Naredna godina bi mogla oboriti rekord

Zbog dodatnog utjecaja klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, Met Office navodi da je "vrlo vjerovatno" da će 2027. godina biti najtoplija otkako postoje mjerenja. Već postoje znakovi promjena vremenskih obrazaca širom svijeta. Monsunske kiše u Indiji slabije su od prosjeka, dok je aktivnost uragana na Atlantiku smanjena. U Velikoj Britaniji El Niño bi mogao donijeti kišovitiju i olujniju jesen.

"Moramo jasno reći da je ovo događaj bez presedana. U našim prognozama nikada nisam vidio ovako snažan signal El Niña", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dugoročnih prognoza u Met Officeu.

El Niño se javlja otprilike svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu. Tokom ovog fenomena pasati, vjetrovi koji uglavnom pušu s istoka prema zapadu preko Tihog okeana, slabe ili mijenjaju smjer. Topla voda tada se širi prema istoku, oslobađajući velike količine toplote u atmosferu. Posljedica je rast globalne temperature i promjena rasporeda padavina.

Naučnici El Niño proglašavaju kada temperatura površine mora u ključnom dijelu Pacifika bude najmanje 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka. Trenutno je više od dva stepena iznad normale, a prema prognozama Met Officea, odstupanje bi kasnije ove godine moglo premašiti tri stepena.

To bi bio rekord u historiji mjerenja koja sežu do 1950. godine, a vjerovatno i najjači El Niño od 19. stoljeća. Fenomen dodatno podgrijavaju neuobičajeno visoke temperature u dubljim slojevima okeana. Na pojedinim mjestima, na dubini od oko 100 metara, voda je čak osam stepeni toplija od normale. Taj sloj djeluje poput svojevrsnog rezervoara toplote koji može održavati i dodatno pojačavati El Niño.

"Pred nama je još mnogo mjeseci razvoja ovog fenomena i to je jedan od razloga zbog kojih smo sve sigurniji da će ovo biti rekordan događaj", rekao je klimatolog Zeke Hausfather iz istraživačke grupe Berkeley Earth.

Neke druge klimatske grupe predviđaju još snažniji scenarij, s temperaturama koje bi mogle biti četiri stepena iznad prosjeka. Hausfather upozorava da tada "nije nemoguće" da bi ovo mogao biti najjači El Niño u posljednjih 500 ili čak 1.000 godina, iako je za tako daleku prošlost teško donositi pouzdane zaključke.

Promjene u rasporedu toplote u okeanu i strujanju vjetrova mogu imati velike posljedice na vremenske prilike širom svijeta. U godinama El Niña jugozapadni monsun u južnoj Aziji često donosi manje kiše, a tokom 2026. godine padavine su zasad znatno ispod normale.

Promjene vjetrova na Karibima i tropskom Atlantiku mogu smanjiti broj uragana. U dosadašnjem dijelu sezone zabilježene su samo tri imenovane oluje. Istovremeno, Australiji prijete suše i šumski požari, dok su Peru, Ekvador i jug SAD-a izloženi većem riziku od poplava.

El Niño se ne smatra glavnim uzrokom rekordnih toplotnih valova ovog ljeta, ali bi njegov utjecaj mogao biti izraženiji tokom jeseni i početkom zime. Sjeverozapadna Evropa, uključujući Veliku Britaniju, mogla bi imati veće šanse za vlažno i olujno vrijeme.

Tokom El Niña okean oslobađa ogromne količine toplote u atmosferu. Klimatolog Met Officea Nick Dunstone objašnjava da to dovodi do porasta globalne prosječne temperature, posebno u godini nakon zimskog vrhunca fenomena.

Zbog toga Met Office smatra da je vrlo vjerovatno da će 2027. godina preuzeti od 2024. godine titulu najtoplije godine otkako se vode mjerenja.

Ujedinjene nacije su ranije upozorile da bi snažan El Niño mogao ugroziti desetine miliona ljudi u zemljama koje su već izložene riziku od ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.

(Vijesti.ba)