Knez Lazar na kružnom toku: Spomenik od 15 metara podijelio Banjaluku

Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je da će spomenik sa podestom dosezati visinu od čak 15 metara, nazivajući ga najmonumentalnijim u Srpskoj i "kapijom grada".

Međutim, umjesto opšteg oduševljenja, projekat je ponovo otvorio niz pitanja o prioritetima gradske vlasti, ali i skrenuo pažnju na seriju neobičnih izjava prvog čovjeka Banjaluke. Procjenjuje se da će spomenik koštati oko 1,7 miliona KM.

Najviše pažnje i podsmijeha u javnosti izazvala je sama vizija spomenika koju je gradonačelnik detaljno objašnjavao novinarima.

"Knez će u jednoj ruci držati mač, a u drugoj Kosovski zavjet koji će simbolično pokazivati u pravcu Kosova i Metohije", izjavio je Stanivuković.

Ova izjava ubrzo je postala hit u javnosti, budući da je Kosovski zavjet duhovna, etička i moralna kategorija, a ne materijalni predmet koji se može opipati, izliti u bronzi i držati u ruci.

Dok gradonačelnik insistira na simbolici, odbornici u Skupštini grada i predstavnici naselja Lazarevo ukazuju na konkretne probleme.



Mnogi od njih navode da je za taj novac bilo daleko hitnije izgraditi ono što mještanima nedostaje, na primjer vrtić, koji je, ako je već do simbolike, takođe mogao nositi ime kneza Lazara.

Kritičari naglašavaju da ovakvi gafovi više nisu slučajnost, podsjećajući na ranije izjave u kojima je mladi gradonačelnik miješao istorijske i geografske činjenice.

Tako je, pokušavajući da zvuči načitano, izjavio da je Antoan de Sent Egziperi bio „ruski pisac i filozof“, iako je autor čuvenog „Malog princa“ bio francuski književnik i pilot.

Sličan čas istorije priredio je i kada je govorio o problemima u banjalučkom Vodovodu. Tada je izjavio da je "Austrougarska gradila vodovod u Banjaluci 1970. godine" i dodao da je taj vodovod "star 50 godina".



Kako je Austrougarska carevina gradila infrastrukturu po Banjaluci više od pola vijeka nakon svog raspada i smrti cara Franca Jozefa, ostalo je nejasno.

Dok gradska administracija uvjerava da je spomenik knezu Lazaru „ispunjenje zavjetne dužnosti“, opozicija i dio javnosti poručuju da se iza svega krije jeftin populizam i skretanje pažnje sa stvarnih tema i problema grada na Vrbasu.

Prema mišljenju mnogih javnih ličnosti manjak mjesta u vrtićima, saobraćajne gužve, nedostatak parking mjesta, ljeti nestašica vode, redovne havarije na vodovodima, a zimi zagađenost vazduha i problemi sa grijanjem ipak bi se prvi trebali rješavati.

(Vijesti.ba)