Stvari koje radimo svakodnevno mogu nam oštetiti bubrege

"Bubrezima je neophodna voda. Sva naša krv, otprilike u toku 24 časa, 300 puta prođe kroz bubreg i on stvori prvo primarni urin, oko 180 litara, i na kraju on svojim finim mehanizmima izluči svega oko dva litra tog definitivnog urina i kroz ta dva litra izbaci iz našeg organizma sve što mu nije potrebno. Voda mu upravo pomaže u tome, jer kada nema dovoljno vode, onda je krv koncentrisana, te toksične supstance se zadržavaju u organizmu, jednim dijelom se talože u bubregu, a drugim dijelom se talože u nekim drugim organima u kojima se i proizvode, odnosno sintetišu. Tako da bubreg bez vode ne može.", objasnila je.

Kada nema dovoljno tečnosti, onda je manja količina urina koji se izluči i ti mokračni kanali se sporije ispiraju, što nije dobro.

Povišene vrijednosti kreatinina ukazuju da bubrezi ne rade svoj posao kako treba. Zdrava osoba ne smije imati povišen kreatinin, ali ako se to desi, razlog može biti dehidratacija, ali i suplementi koji se nekontrolisano koriste za brže stvaranje mišića.

"Kada je kreatinin već blizu gornje granice, pacijent ima sniženu jačinu glomerulske filtracije, što već govori o izvjesnom stepenu bubrežne slabosti koju dijelimo na nekih pet nivoa. Zato treba biti oprezan i skrenuti pažnju, ako već vježbate, umereno unosite te suplemente, manje pijte lijekove za bolove i uzimajte dovoljnu količinu tečnosti. Šta je tu problem? Mnogi se često u početku intenzivno bave vježbanjem, dobiju upalu mišića i onda dođu kući, popiju naravno nekoliko lijekova za bolove, nisu se dovoljno hidrirali i kreatinin poraste. Često im porastu i enzimi jetre u tom nekom ranom periodu.", istakla je.

Hipertenzija i dijabetes usko su povezani sa radom bubrega, zato je važno redovno kontrolisati krvnu sliku, ali i liječiti hipertenziju.

"To je jedan začarani krug. I ono što mi uvijek potenciramo je da i potpuno zdrava osoba s vremena na vreme izmeri pritisak, jer mnogi i ne znaju da imaju hipertenziju. Svi mi povremeno imamo glavobolju, pa svi mi povremeno nešto kao slabije vidimo, pa to pripisujemo umoru, nervozi, stresu, a onda osoba izmjeri pritisak i vidi da su to već neke prilično visoke vrijednosti. Ono isto na šta apelujemo i što treba ozbiljno shvatiti, da i blago povišen pritisak treba da se leči, jer blago povišen pritisak ako je neliječen, vrlo brzo će postati loše regulisan pritisak koji ćemo poslije teško liječiti. Znači, bubreg ne mora uopšte da bude bolestan, odnosno da ima neko svoje jasno oboljenje, dugotrajna hipertenzija koja nije dobro regulisana će oštetiti bubreg.", objasnila je