UN upozorava da je kriza ljudskih prava u Mijanmaru dosegnula novi nivo

Ured UN za ljudska prava osudio je „sve brutalnije zlostavljanje“ pripadnika manjinske zajednice Rohingya, kao i „razorne posljedice“ ilegalnih ekonomskih aktivnosti, uključujući eksploataciju rijetkih zemnih elemenata.

Vojna hunta koja vlada Mijanmarom preuzela je vlast državnim udarom 1. februara 2021. godine, svrgnuvši izabranu vladu Aung San Suu Kyi. Time je okončan desetogodišnji period eksperimenta s demokratijom, a zemlja jugoistočne Azije uvučena je u krvavi haos i humanitarnu krizu.

Procjenjuje se da je tokom proteklih pet godina širom zemlje poginulo više od 100.000 ljudi na svim stranama sukoba, dok se vojska bori protiv brojnih pro-demokratskih grupa i pobunjenika iz etničkih manjina.

Izvještaj, koji obuhvata period od 1. juna 2025. do 31. maja 2026. godine, „prikazuje sliku patnje, bijede i okrutnosti na više nivoa i širom zemlje koja slama srce“, rekao je šef UN-a za ljudska prava Volker Türk u saopćenju.

„Pozivam sve države, kompanije i investitore da ozbiljno preispitaju svoje postupke ili nedjelovanje i zapitaju se: je li ovo pošteno i pravedno prema narodu Mijanmara?“

Vođa državnog udara Min Aung Hlaing preuzeo je u aprilu funkciju civilnog predsjednika Mijanmara, prepustivši dužnost vrhovnog komandanta oružanih snaga jednom od svojih ključnih saradnika.

Min Aung Hlaing trenutno predvodi intenzivnu diplomatsku kampanju čiji je cilj da Mijanmar izađe iz međunarodne izolacije nakon državnog udara i dobije diplomatsko priznanje u svijetu. U okviru te kampanje posjetio je Indiju, Kinu, Laos i Tajland.

„Uporna težnja vojske za kontrolom i legitimitetom samo je produbila patnju i brojne prijetnje po život, kao i humanitarne probleme s kojima se suočavaju civili“, navodi se u izvještaju UN-a.

„Vojne taktike usmjerene na nametanje straha i kontrole, potpomognute korištenjem novih tehnologija za širenje nadzora, prožimaju svaki aspekt života.“

Centri za prevare se šire

Izvještaj je posebno istakao nasilje vojske nad civilima, uključujući kontinuiranu upotrebu zračnih napada, podmetanje požara i prisilno raseljavanje stanovništva.

Navodi se da vojska i Arakanska armija, pobunjenička grupa koja okuplja pripadnike etničke manjine, čine rasprostranjena i sistematska kršenja prava Rohingya.

Izvještaj također navodi da ilegalne ekonomske aktivnosti pomažu finansiranju sukoba, dok se krize ljudskih prava dodatno produbljuju zbog nelegalnog rudarstva, proizvodnje droge, trgovine ljudima i centara za internetske prevare.

James Rodehaver, šef tima Ureda UN za ljudska prava za Mijanmar, rekao je da lokalne zajednice sve više postaju zavisne od centara za prevare.

Oni „grade puteve, škole i bunare s pitkom vodom kako bi pridobili lokalnu zajednicu“ i povećali vlastiti legitimitet, rekao je na konferenciji za novinare.

Vojnici tokom racije u online centru za prevare KK Park u gradu Myawaddy, 19. oktobra 2025. godine.

Finansijske istrage ukazale su na složenu mrežu nezakonite dobiti i nekažnjivosti.

Uprkos ograničenoj dostupnosti zvaničnih podataka, nalazi izvještaja ukazuju da je eksploatacija rudnog bogatstva uglavnom bila usmjerena prema tržištu susjedne Kine. Trgovinski tokovi dostigli su vrhunac 2023. godine, kada su iznosili 1,4 milijarde dolara (oko 1,2 milijarde eura).

Rudarske aktivnosti dovode do toga da „ogromne količine“ opasnih hemikalija direktno dospijevaju u lokalne vodotokove, što izaziva ozbiljno zagađenje i šteti reproduktivnom zdravlju, navodi se u izvještaju.

(Vijesti.ba)