Murat Tahirović o smrti Ratka Mladića: Pobjeda prava i pravde

Tahirović je u izjavi za Anadolu podsjetio na posljednju odluku predsjednice Suda u kojoj je jasno naznačeno da je Mladićevo zdravstveno stanje izuzetno teško, zbog čega se kraj njegovog života očekivao u proteklim danima.

„Činjenica jeste da je u posljednjih nekoliko mjeseci, pa i godina, bilo velikog pritiska prema Sudu i predsjednici (Graciela Gatti Santana op.a.) da se ratni zločinac pusti na slobodu. U ime onih koje zastupam zahvaljujem predsjednici Suda koja je ostala dosljedna pravu i pravdi te nije podlegla marketingu i pritisku Srbije i njenih proksija iz BiH da ga izvuku“, poručio je Tahirović.

On je istakao da je najvažnije to što je Mladić ostao u pritvorskoj jedinici na odsluženju doživotne kazne zatvora, tačno onako kako je navedeno u presudi.

„Fokus u ovom trenutku treba biti na žrtvama koje su uložile ogromne napore, prije svega na svjedocima, ali i na tužiocima, istražiteljima i sudijama koji su imali snage da u turbulentnim vremenima jednog takvog zločinca privedu pravdi i osude za najteže ratne zločine koje međunarodno pravo poznaje“, zaključio je Tahirović.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske i osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić preminuo je u zatvorskoj jedinici u Hagu u 84. godini, objavili su mediji u Srbiji u četvrtak.

Informaciju o smrti ratnog zločinca Mladića potvrdila je i njegova porodica.

Mladićeva smrt dolazi nakon višemjesečnog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja. Njegovi advokati su tvrdili da je njegovo zdravstveno stanje „uznapredovalo i nepovratno“ i tražili njegovo privremeno puštanje.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale (IRMCT) u više navrata je odbio taj zahtjev. Predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana jučer je poručila da zdravstveno stanje samo po sebi ne predstavlja dovoljan osnov za prijevremeno puštanje na slobodu.

Mladić je 22. novembra 2017. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prvostepeno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo mu je 8. juna 2021. konačnu presudu kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Prvostepenom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Mladić je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti u 15 opština u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje građana Sarajeva od 1992. do 1995. i držanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca.

Pretresno vijeće je utvrdilo da je Mladić počinio ove zločine u vodećoj ulozi kako bi se trajno uklonili muslimani i Hrvatı u periodu od maja do novembra 1995. godine, kao i da se bosanski Muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca.

Mladić je također kriv za zločine istrebljivanja i ubistva koji su bili dio cilja sva tri udružena zločinačka poduhvata za koja je optužen, "uklanjanje nesrpskog stanovništva iz područja na koja su Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; eliminacija bosanskih muslimana iz Srebrenice, kao i prisilno odvođenje žena, djece i dijela starijih muškaraca".

Sud je naveo da je utvrđeno da je kriv i za deportacije i nehumana djela. Ova tačka optužnice uključuje hapšenje bez naloga, mučenje, ubijanje, silovanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata.

Mladić je kriv i zbog terorisanja i protivpravnog napada na Sarajevo. Od aprila 1992. godine pa do kraja rata Sarajevo je granatirano i snajperisano. Navodi se da je hiljade civila svih uzrasta ubijeno te da je Mladić bio učesnik ovog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem širenja terora među civilima Sarajeva. Kriv je i zbog uzimanja vojnika Ujedinjenih naroda za taoce.

Pretresno vijeće je Mladića oslobodilo samo po tački 1, kao što je bio slučaj i u prvostepenoj presudi koja se odnosi na optužnicu za genocid u Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Ključu, Vlasenici i Foči.

Od pravde se skrivao 16 godina, a uhapšen je u Srbiji 2011.


(Vijesti.ba)