Putin razmatra napad na NATO? Zapadni obavještajci strahuju od nove eskalacije

Hamish de Bretton-Gordon, bivši komandant britanskih snaga za hemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje, u analizi za Telegraph navodi da obavještajni podaci ukazuju na mogućnost da Vladimir Putin, suočen sa sve većim pritiskom, razmatra napad na jednu od evropskih članica NATO-a.

Prema njegovim informacijama, ukoliko takav potez ne bi zastrašio Evropu i naveo je da odustane od podrške Ukrajini, Putin bi mogao razmatrati i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini. Takav scenario predstavljao bi ogromnu eskalaciju rata.

De Bretton-Gordon tvrdi da zapadne obavještajne službe takvu mogućnost već ozbiljno razmatraju, posebno nakon više od četiri godine rata tokom kojih je Ukrajina značajno razvila svoje vojne sposobnosti, naročito u korištenju dronova.

Istovremeno, Rusija trpi velike gubitke ljudi, opreme i drugih resursa, dok ukrajinski napadi na ključnu infrastrukturu, uključujući naftna postrojenja, dodatno otežavaju stanje ruske ekonomije. U pojedinim dijelovima zemlje već su zabilježene nestašice goriva i dugi redovi na benzinskim pumpama.

Još veći problem za Moskvu mogao bi biti nedostatak vojnika. Nakon velikih gubitaka Rusiji je sve teže privući nove dobrovoljce, uprkos visokim platama i finansijskim poticajima. Jedna od mogućnosti bila bi nova, šira mobilizacija, ali bi takav potez nosio ozbiljan politički rizik za Kremlj.

Dosadašnji teret rata najvećim dijelom nije pogodio stanovnike najvećih i najbogatijih ruskih gradova. Šira mobilizacija mogla bi promijeniti tu situaciju i izazvati nezadovoljstvo među srednjom klasom. De Bretton-Gordon navodi da zapadni zvaničnici vjeruju kako su određene pripreme za mobilizaciju već u toku.

Takva mobilizacija mogla bi Putinu osigurati dodatne snage ne samo za nastavak rata u Ukrajini već potencijalno i za operacije izvan njenih granica. Zbog toga, prema ovoj analizi, mogućnost ruskog napada na neku od baltičkih država ili upotrebe taktičkog nuklearnog oružja više se ne bi trebala posmatrati samo kao prazna prijetnja.

Važan faktor u Putinovim kalkulacijama mogao bi biti i američki predsjednik Donald Trump. Moskva pažljivo prati američku politiku prema Iranu i procjenjuje koliko je Washington spreman istovremeno se suočavati s više kriznih područja.

De Bretton-Gordon smatra da bi Trump politički mnogo dobio ukoliko bi uspio spriječiti rusku agresiju na NATO i nuklearnu eskalaciju u Ukrajini te doprinijeti pravednom okončanju rata.

Istovremeno, upozorava da evropske članice NATO-a moraju jasno pokazati Moskvi da bi napad na bilo koju članicu Saveza izazvao snažan konvencionalni vojni odgovor. Ruske konvencionalne snage ozbiljno su iscrpljene ratom, dok evropske članice NATO-a zajedno raspolažu znatno većim ekonomskim, tehnološkim i vojnim potencijalom.

Prema njegovoj ocjeni, Kremlj mora biti uvjeren da bi napad na NATO ugrozio, a ne ojačao Putinov režim. Cilj međunarodne zajednice, zaključuje, mora biti spriječiti širenje rata i osigurati da Ukrajina iz sukoba izađe kao slobodna, suverena i nezavisna država.

(Vijesti.ba)