Izborni proces mora biti pristupačan i inkluzivan za osobe s invaliditetom

Projektna koordinatorica projekta „Kordijal“ ispred Caritasa BiH Sunita Hotić kazala je da je cilj skupa otvoriti dijalog i zajednički doći do konkretnih mjera za pristupačniji izborni proces.

U okviru skupa predstavljeni su i dokumenti o inkluzivnim politikama, izazovima osoba s invaliditetom u izbornom procesu te smjernicama za medije, dok je Centralna izborna komisija predstavila nova tehnološka rješenja koja bi trebala unaprijediti pristupačnost izbora.

Predsjednik Upravnog odbora Unije organizacija osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini Suvad Zahirović kazao je da su organizacije definisale sedam ključnih prioriteta za naredne četiri godine: pristupačnost, samostalan život, dostupnost savremenih pomagala, reforma sistema socijalne zaštite, zapošljavanje i pravo na rad, inkluzivno obrazovanje, te učešće u političkom i javnom životu i donošenju odluka.

- Izborni sistem do sada nije omogućio da osobe sa invaliditetom, naročito osobe sa oštećenjem vida, budu potpuno sigurne da je njihova glasačka volja u potpunosti ispoštovana – rekao je Zahirović.

Prepreke se pojavljuju na gotovo svakom njegovom koraku – od nepristupačnih biračkih mjesta, nedostupnih predizbornih materijala i skupova političkih stranaka, do samog glasačkog materijala i nedovoljne obučenosti izbornog osoblja za komunikaciju i rad sa osobama sa različitim vrstama invaliditeta.

Poseban problem, kako je naveo, predstavlja činjenica da osobe sa oštećenjem vida često moraju koristiti pomoć druge osobe prilikom glasanja, što dovodi u pitanje potpunu samostalnost i tajnost njihovog izbora.

Zahirović je izrazio i oprez u vezi s uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, posebno ukoliko one ne budu prilagođene potrebama osoba sa invaliditetom.

Poručio je da digitalizacija i tehnološko unapređenje izbornog procesa mogu imati smisla samo ako istovremeno povećavaju njegovu pristupačnost i omogućavaju osobama sa invaliditetom da samostalno, sigurno i ravnopravno ostvare svoje biračko pravo.

Također je i Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH, ukazao na brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u izbornom procesu – od pristupa biračkim mjestima do ostvarivanja biračkog prava.

Posebno je izdvojio pitanje osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, a koje se zbog toga mogu naći izvan Centralnog biračkog spiska.

- Pitanje poslovne sposobnosti je zakonski regulisano na način ukoliko se radi o potpunoj poslovnoj nesposobnosti, da takva osoba ne može biti u centralnom biračkom spisku, čime je praktički diskriminirana na način da nema aktivno biračko pravo, a posljedično i pasivno biračko pravo – naveo je Šantić.

Kazao je da su uoči ovogodišnjih izbora uvedene određene tehnološke novine, ali da za osobe s invaliditetom nije učinjeno dovoljno. I dalje će biti omogućeno glasanje uz pomoć druge osobe, kao i glasanje za birače koji fizički ne mogu pristupiti biračkom mjestu.

Iako je CIK BiH, dodao je, prilagodio dio promotivnih sadržaja kroz titlove, video i audio materijale, ali će za naredni izborni ciklus prioritet biti dodatna dostupnost: taktilni podlošci za glasačke listiće, audio kandidatske liste, pristupačnija biračka mjesta i prilagođena oprema.

Šantić je naglasio da je za unapređenje izbornog procesa neophodna snažnija saradnja s organizacijama osoba s invaliditetom, kako bi njihova izborna prava na narednim izborima bila na višem nivou.

Zaključio je da cilj CIK-a BiH ostaje isti – osigurati da osobe s invaliditetom mogu ravnopravno ostvariti svoje biračko pravo.

Projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović upozorava da, uprkos uvođenju novih izbornih tehnologija i promjenama u načinu glasanja, osobe s invaliditetom i dalje nemaju dovoljno mehanizama za samostalno i tajno ostvarivanje biračkog prava, posebno kada je riječ o slijepim i slabovidnim osobama.

On smatra da bi redizajn glasačkog listića i njegova standardizacija na A4 format mogli otvoriti mogućnost uvođenja Brajevih šablona, čime bi se slijepim i slabovidnim osobama omogućilo samostalnije i tajnije glasanje, dok za sada kao ključni mehanizam podrške ostaje pomoć drugog lica.

- Ono što postoji u drugim državama jeste taj šablon Brajevog pisma, plastični papir koji se stavi preko glasačkih listića da bi oni mogli čitati, odabrati svoje kandidate i glasati – kazao je on.

Shodno svemu rečenom, jedan od ciljeva konferencije, po riječima učesnika konferencije Adisa Arapovića, jeste da se skrene pažnja na pitanje jednake pristupačnosti i potreba osoba s invaliditetom u samom izbornom procesu.

- Izbori nisu potpuno demokratski, iako su formalno otvoreni svima, a praktično dostupni nekima. Danas ne govorimo o posebnoj pogodnosti za jednu grupu građana, govorimo o kvaliteti demokratije. Pravo glasa nije potpuno ako građanin ne može doći do informacija, do biračkog mjesta, samostalno i tajno glasati, kandidirati se, učestvovati u kampanji, i na koncu birati i biti biran – zaključio je Arapović.

Na konferenciji je predstavljena "Platforma prioritetnih inkluzivnih politika za osobe s invaliditetom: smjernice političkim strankama za mandatni period 2026–2030.", "Smjernica za izvještavanje medija o pitanjima važnim za OSI", te je upriličena prezentacija CIK-a o novim tehnologijama i prilagođavanju izbornog procesa.

Organizatori konferencije su Caritas BiH, Misija OSCE-a Bosne i Hercegovine i Unija organizacija osoba sa invaliditetom u BiH.

(Vijesti.ba / FENA)