Kanada uvela carine na američku robu vrijednu 20 milijardi dolara

Carine će se odnositi na američku robu vrijednu 20 milijardi dolara, a stope će se kretati od 15 do 50 posto, zavisno od proizvoda, uključujući čelik, namještaj, odjeću i elektroniku.

Pozivajući se na ekonomistu Univerziteta Calgary Trevora Tombu, kanadski mediji navode da bi direktni gubici radnih mjesta u Kanadi, kada se uračunaju posljedice po lance snabdijevanja i uslužni sektor, potencijalno mogli doseći 90.000. To bi značilo povećanje nacionalne stope nezaposlenosti sa 6,4 na 6,8 posto. Kako se navodi, Tombe je također rekao da će očekivani gubici radnih mjesta biti koncentrirani u industrijskim centrima Ontarija i Quebeca.

Banka Kanade ekonomske posljedice šireg pogoršanja trgovinskih odnosa između SAD i Kanade opisuje kao strukturne, a ne ciklične. Očekuje se da će se kanadska ekonomija trajno preusmjeravati kako bi smanjila ovisnost o SAD. Goldman Sachs prognozira smanjenje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za 0,3 procentna poena.

Troškovi najnovijeg režima carina za Kanađane bit će stvarni i neravnomjerno raspoređeni, pri čemu će najveći teret snositi domaćinstva s nižim prihodima. Tombe procjenjuje da će potrošači pretrpjeti gubitak od gotovo 2,9 milijardi dolara. Domaćinstva s godišnjim prihodom manjim od 21.000 dolara mogla bi izgubiti više od 0,5 posto raspoloživog dohotka, što je trostruko veće opterećenje u odnosu na domaćinstva s prihodima većim od 108.000 dolara. Porodice s djecom, prema njegovim procjenama, suočit će se s dodatnim godišnjim troškovima od oko 180 dolara.

Recipročne carine uvedene su nakon što su prošlog mjeseca propali trgovinski pregovori, nakon što su SAD predstavile nove uslove koje je Carney opisao kao „ekonomski neopravdane i nepravedne“. Prema izvještajima o Carneyjevom govoru nakon napuštanja pregovora, među zahtjevima Washingtona bile su zabrane Kanadi da sklapa trgovinske sporazume s drugim zemljama, ukidanje promocije francuskog jezika te ekskluzivni pristup kanadskim ključnim mineralnim resursima.

Premijer je ocijenio da ti uslovi izlaze iz okvira normalnog trgovinskog sporazuma. „To je igra moći i postaje pitanje suvereniteta“, rekao je.

Analitičari smatraju da je pretjeranost američkih zahtjeva Carneyju olakšala odluku o uvođenju protumjera. Carine kratkoročno neće koristiti kanadskoj ekonomiji, ali bi prihvatanje američkih zahtjeva bilo politički neprihvatljivo.

Uprkos očiglednim ekonomskim troškovima, 73 posto Kanađana podržava recipročne carine u istoj vrijednosti, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa. Spremnost kanadske javnosti da prihvati ekonomske poteškoće kako bi odbacila Trumpove zahtjeve i smanjila izloženost američkom tržištu pokazuje koliko je nepopularna politika predsjednika Donalda Trumpa u Kanadi.

Trump je u više navrata dovodio u pitanje kanadski suverenitet, nazivajući Kanadu potencijalnom 51. saveznom državom SAD, dok je saradnju u oblasti odbrane koristio kao polugu pritiska na Kanadu da pristane na tješnje povezivanje sa SAD.

Prema istraživanju Nanos iz 2026. godine, svega 9 posto Kanađana smatra SAD „saveznikom kojem se može vjerovati“, dok njih 76 posto vjeruje da je veća vjerovatnoća da će SAD djelovati kao protivnik.

Carney, po struci ekonomista, sada zauzima politički stav u skladu sa savjetom koji je ranije i sam iznio. U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu početkom ove godine upozorio je da se suverenitet više ne može zasnivati samo na pravilima, već na spremnosti da se izdrži pritisak. Pristajanje na zahtjeve druge strane, rekao je, predstavlja samo „demonstraciju suvereniteta uz prihvatanje podređenosti“.

Recipročne carine predstavljaju provedbu tog principa – svjestan izbor kojim Kanada želi pokazati da neće jednostavno popustiti pred zahtjevima Washingtona.

Za sada, čini se da Kanađani tu odluku podržavaju.

(Vijesti.ba)