
U sjevernom Maliju vladaju izuzetno teški uslovi. Dnevne temperature redovno prelaze 43 stepena Celzijusa, tokom noći naglo padaju, vode je malo, dok prašina i pijesak prodiru u vojnu opremu.
U takvom okruženju djeluje oko 15 ukrajinskih stručnjaka za dronove koji pomažu lokalnim pobunjenicima u borbi protiv ruskih snaga, navodi CNN.
Nakon godina ratovanja protiv Rusije u Ukrajini, Kijev svoje iskustvo u korištenju bespilotnih letjelica sve više prenosi na druga ratišta. CNN je razgovarao s ukrajinskim vojnicima i oficirima uključenim u operacije u Maliju i Libiji, dok je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe potvrdio da se nekoliko ukrajinskih stručnjaka nalazi i u Sudanu.
Ukrajinsko iskustvo stiže u Afriku
U Maliju su Ukrajinci obučavali i vojnike iz Čada, Nigera i Burkine Faso.
Kijev je, prema navodima CNN-a, slao vojne stručnjake i u druge zemlje kako bi lokalne snage obučavao za odbranu od iranskih dronova „Šahed“, istog tipa bespilotnih letjelica koje Rusija godinama koristi u napadima na Ukrajinu.
Zauzvrat, Ukrajina je osiguravala sporazume o sigurnosnoj saradnji i obećanja o isporuci municije.
Rusija posljednjih godina širi svoj vojni uticaj u Africi, posebno u nestabilnom području Sahela, bogatom prirodnim resursima. Nakon povlačenja francuskih i drugih zapadnih snaga, Moskva je počela pružati vojnu podršku lokalnim režimima, najprije preko Wagnera, a nakon smrti Jevgenija Prigožina preko državno kontrolisanog Afričkog korpusa.
Ukrajinski tim u Maliju sarađuje s Frontom za oslobođenje Azavada, separatističkom grupom koju uglavnom čine Tuarezi.
Dvojica ukrajinskih operativaca navela su da ne odlaze direktno na prve linije fronta, već pobunjenicima pružaju obuku, tehničku i operativnu pomoć.
„Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal s njihovog drona stiže do mene putem interneta, a ja im preko radio-veze govorim šta da rade i gdje da lete“, rekao je jedan ukrajinski operater.
Nakon povratka s misija, ukrajinski stručnjaci zajedno s pobunjenicima analiziraju snimke i taktiku.
Cilj je izvršiti pritisak na Rusiju
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe navodi da je cilj ovakvih operacija izvršiti pritisak na Rusiju i narušiti njen imidž pouzdanog saveznika.
„Mi pretvaramo našu stručnost u oblasti dronova u vanjskopolitičko sredstvo“, rekao je.
Ove misije Ukrajincima omogućavaju i testiranje opreme u uslovima koji se značajno razlikuju od onih na ukrajinskom ratištu.
Ekstremna vrućina i prašina predstavljaju poseban izazov za bespilotne letjelice.
„Prašina i vrućina brže uništavaju opremu. Filteri, sistemi za hlađenje, zaštita elektronike, baterije – sve funkcioniše drugačije i zahtijeva značajna prilagođavanja“, naveo je ukrajinski izvor.
Ratovanje u Maliju također se bitno razlikuje od sukoba u Ukrajini. Umjesto masovnih napada i stalnog pritiska, češće se koriste zasjede, kontrola transportnih ruta i operacije malih jedinica na ogromnom prostoru.
„Mi njih učimo taktici, a oni nas preživljavanju i borbi“, rekao je jedan od izvora.
Saradnja s pobunjenicima izazvala reakcije
Navodi o ukrajinskoj pomoći Tuarezima pojavili su se još 2024. godine, nakon što su pobunjenici iz zasjede napali i ubili desetine pripadnika Wagnera i vojnika Malija u blizini Tinzauatena.
Andrij Jusov, tadašnji portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, izjavio je da su pobunjenici dobili „neophodne informacije“ za borbu protiv ruskih snaga.
Vojne vlasti Malija, Nigera i Burkine Faso potom su optužile Ukrajinu za pomaganje terorizmu i podnijele žalbu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Jedan ukrajinski operativac rekao je CNN-u da su ukrajinski stručnjaci pomogli pobunjenicima i u operacijama oko strateški važnog grada Kidala.
Prema njegovim riječima, borci Tuarega i militanti povezani s Al-Kaidom pokrenuli su istovremeni napad na ruske snage, prisilivši ih na povlačenje. Rusko Ministarstvo odbrane tada je tvrdilo da su pobunjenike obučavali „ukrajinski i evropski plaćenici“.
Ukrajinski izvori priznaju da njihova saradnja s pobunjenicima nije zasnovana na ideologiji.
„Kultura i religija su drugačije, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike postaju sporedne“, rekao je jedan izvor iz ukrajinske obavještajne službe.
Iako je neke pobunjenike opisao kao radikale, dodao je da to ne mijenja cilj ukrajinske misije.
„Ako ovi momci nastave uspješno pobjeđivati Ruse, rado ćemo ih obučavati“, rekao je.
Operacije se proširile i na Libiju
Ukrajinske aktivnosti nisu ograničene samo na Mali.
CNN navodi da su operateri ukrajinskih pomorskih dronova prisutni i u sjeverozapadnoj Libiji, gdje djeluju najmanje od kraja 2025. godine.
Jedan od operatera rekao je da koriste bazu u Misrati za napade na rusku „flotu iz sjene“, odnosno mrežu tankera koju Moskva koristi za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte.
Ukrajinski stručnjaci zauzvrat obučavaju lokalne snage.
Ranije ove godine ukrajinski pomorski dron s eksplozivom dospio je u blizinu grčkog ostrva Lefkada nakon što su njegovi operateri izgubili kontrolu nad njim. Grčka je uložila protest, dok se Kijev izvinio.
Ukrajinska strategija tako sve više prelazi granice odbrane vlastite teritorije. Kijev svoje iskustvo u korištenju dronova i obavještajnim operacijama nastoji pretvoriti u sredstvo pritiska na Rusiju i izvan evropskog ratišta.
Još 2023. godine Kirilo Budanov, tadašnji šef ukrajinske vojne obavještajne službe, a danas načelnik kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je da će Ukrajina „ubijati Ruse bilo gdje u svijetu sve do konačne pobjede“.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja