Veliki raskol u Njemačkoj: Uspjeh AfD-a ugrožava podršku Ukrajini

„Podržavamo Ukrajinu i nastavit ćemo je podržavati jer ona brani i našu slobodu“, poručio je nedavno u raspravi u Bundestagu

Merz je tako odgovorio potpredsjednici Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel, koja je pozvala vlast da se konačno zauzme za mirovne pregovore, po uzoru na SAD. Weidel je istovremeno poručila da Njemačkoj treba jeftin ruski plin te optužila vlasti da nastavljaju finansirati Ukrajinu uprkos sumnjama u njenu povezanost sa sabotažom plinovoda Sjeverni tok.

Koliko je AfD blizak Moskvi pokazao je i zastupnik te stranke Jürgen Koegel, koji je govorio o „cijenjenom predsjedniku Vladimiru Putinu“ i tvrdio da Rusija ne predstavlja prijetnju NATO-u.

Istok Njemačke sve skeptičniji

Takav stav AfD-a nije nov, ali je dobio dodatnu težinu nakon izborne pobjede te stranke u Saskoj-Anhaltu. Na izborima 6. septembra AfD je osvojio gotovo 44 posto glasova i postao ubjedljivo najjača stranka.

Kada se saberu glasovi AfD-a, Ljevice i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), oko 60 posto birača u toj saveznoj pokrajini podržalo je stranke koje su skeptične prema vojnoj pomoći Ukrajini ili joj se otvoreno protive.

Istraživanja pokazuju da je strah od širenja rata jedan od ključnih razloga takvog raspoloženja. Prema istraživanju ARD-Deutschlandtrenda, 39 posto Nijemaca sa zapada smatra da vojna pomoć Ukrajini ide predaleko. Na istoku zemlje taj stav dijeli čak 54 posto građana.

Politolog Johannes Varwick sa Univerziteta u Halleu smatra da to ipak nije nužno izraz „proruskog raspoloženja“, već prije želje da se više ulaže u diplomatiju i manje u vojnu podršku.

Strah od direktnog sukoba s Rusijom

Raspoloženje dodatno oblikuju sve napetiji odnosi Berlina i Moskve. Njemačka vlada je početkom septembra Rusiju optužila za neuspjeli napad eksplozivnim dronom na aerodrom u Leipzigu, preko kojeg se transportuje dio vojne pomoći Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužbe je nazvao „ozbiljnom greškom“, dok je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio da one predstavljaju „početak pravog rata“.

Prema najnovijem istraživanju ARD-a, 56 posto Nijemaca danas se osjeća jako ili veoma jako ugroženo od Rusije. Međutim, stanovnici istočnih pokrajina i birači AfD-a u znatno manjoj mjeri Rusiju doživljavaju kao prijetnju.

Politolog Sven Leunig sa Univerziteta u Jeni smatra da se iza toga prije svega krije strah od uvlačenja Njemačke u rat.

„Ljudi žele ostati što dalje od sukoba kako sami ne bi bili sve više uvučeni u njega. To, naravno, jača stranke poput AfD-a, BSW-a i Ljevice“, objašnjava Leunig.

Pomoć Ukrajini sve nepopularnija

AfD i BSW dodatno tvrde da novac koji Njemačka izdvaja za Ukrajinu nedostaje za socijalne potrebe u zemlji. Zastupnik AfD-a Gottfried Curio optužio je vladu da smanjuje socijalna davanja i povećava poreze kako bi milijarde slala u inostranstvo za „tuđe ratove“.

Ipak, kancelar Merz ne pokazuje namjeru da promijeni politiku. On tvrdi da većina Bundestaga i stanovništva i dalje podržava pomoć Ukrajini.

Podaci ARD-Deutschlandtrenda, međutim, pokazuju postepen pad podrške. Udio građana koji smatraju da vojna pomoć Ukrajini ide predaleko porastao je na 42 posto.

Leunig smatra da vlada zasad nije pod pritiskom da mijenja kurs, ali upozorava da će morati reagovati ako podrška javnosti nastavi slabiti.

„Ukrajinu treba podržavati, ali mora postojati strategija“

Politolog Johannes Varwick već sada zagovara promjenu pristupa. Smatra da podrška Ukrajini ne znači i podržavanje „beznadnog rata iscrpljivanja“ bez jasne političke strategije.

U Njemačkoj se zbog toga sve češće povlače paralele s Afganistanom, gdje je dvadesetogodišnja zapadna intervencija završila povratkom talibana na vlast.

Leunig ipak smatra da poređenje nije potpuno opravdano jer zapadne države u Ukrajini ne učestvuju direktno svojim kopnenim i zračnim snagama. Ipak, priznaje da među građanima postoji strah da bi rat mogao trajati godinama i završiti tako što će Ukrajina na kraju biti prisiljena odustati.

Za sada njemačka vlada ne pokazuje znakove promjene politike. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je tokom posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Berlinu da će Njemačka „u ovom periodu zadržati kurs“, uprkos sve izraženijoj unutrašnjoj debati.

(Vijesti.ba)