Rusija zasula Ukrajinu dronovima koji lete 500 km/h

Prema informacijama dvojice izvora upoznatih s vježbom, testiranje nije prošlo prema planu, piše Index.hr.

Mnogim dronovima-presretačima bilo je teško upravljati pri brzinama koje su ponekad prelazile 400 kilometara na sat, a neki su se srušili u obližnja polja. Ova situacija naglašava izazov s kojim se Ukrajina suočava uoči još jedne zime, jer nema dovoljno zapadnih sistema protuzračne odbrane za borbu protiv ruskih balističkih raketa, a istovremeno nema ni jasan odgovor na brže i snažnije moskovske dronove, piše Reuters.

Šest puta više napada mlaznim dronovima

Podaci ukrajinske vojske, u koje je Reuters imao uvid, pokazuju da je Rusija tokom tri ljetna mjeseca ušesterostručila upotrebu mlaznih dronova. U sukobu koji obilježavaju brze tehnološke inovacije, dva mjeseca mogu donijeti velike promjene, no jedan visoki zapovjednik prošlog je petka otvoreno upozorio da Kijev zaostaje u ključnom segmentu.

„Kod mlaznih dronova opet smo potpuno izgubili inicijativu, to je činjenica. Rusi su pokrenuli masovnu proizvodnju i koriste mlazne Šahede, a mi zapravo ne znamo šta bismo s njima“, objavio je na Telegramu Maksim Žorin, zamjenik zapovjednika 3. armijskog korpusa.

The civilian death toll from the Russian Geran-4 jet-drone strike on an ammunition depot in Kyiv Oblast, and it's subsequent secondary detonations, has risen to 27, with 42 others injured.

381 people, including 59 children, have been evacuated from the area. Around 50… pic.twitter.com/6hMgcjrpwU

— AMK Mapping  (@AMK_Mapping_) August 29, 2026

Jurij Čerevašenko, zamjenik zapovjednika ukrajinskih zračnih snaga, priznao je poteškoće u razvoju bržih presretača, ali je dodao da je Ukrajina blizu uvođenja niza jeftinih rješenja za masovnu proizvodnju. „Uvjeren sam da bismo uskoro mogli imati cijelu klasu oružja koja će biti učinkovita protiv mlaznih bespilotnih letjelica“, izjavio je.

Kijev i Odesa pod najvećim pritiskom

Brzo širenje ruske proizvodnje mlaznih dronova omogućilo je Moskvi da zasipa Ukrajinu, a posebno Kijev, velikim brojem letjelica. Zbog njihove brzine teže ih je oboriti nego njihove prethodnike s klipnim motorima. Nakon što je Rusija 2022. godine počela lansirati hiljade jeftinih Šaheda, Kijev je razvio vrlo učinkovite načine za njihovo uništavanje i podigao stopu presretanja na oko 90 posto.

Moskva je na to odgovorila povećanjem brzine svojih dronova, što je najnoviji korak u tehnološkoj utrci koja oblikuje bojište tokom gotovo pet godina rata. Ta se promjena događa dok se Ukrajina bori s nedostatkom naprednih presretača potrebnih za zaustavljanje znatno snažnijih balističkih raketa. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da Rusija već proizvodi oko 3000 mlaznih dronova mjesečno.

Neki nalikuju Šahedima s trokutastim krilima, dok drugi imaju cjevasta tijela i mala krila, što ih čini sličnijima krstarećim raketama. Podaci pokazuju da je Rusija u junu lansirala oko 450 dronova brzine između 240 i 500 kilometara na sat, dok je taj broj u augustu skočio na oko 2850. Tipični dron tipa Šahed leti brzinom manjom od 200 km/h.

Glavni grad Kijev i okolna regija bili su najčešće mete, na koje otpada gotovo petina svih lansiranih dronova. Čerevašenko je rekao da su Kijev i crnomorska luka Odesa, ključno čvorište za ukrajinski izvoz, podnijeli najveći teret napada. „U budućnosti će se ukupan broj takvih dronova u napadima samo povećavati“, rekao je i dodao da u nekim napadima udio mlaznih dronova već premašuje 70 posto.

Vođeni dronovi kao novi izazov

Posljednjih sedmica mlazni dronovi pogađaju ciljeve u samom centru Kijeva. „Glavna opasnost kod ovih dronova je to što su vođeni: to znači da operater može mijenjati njihovu rutu i visinu leta“, objasnio je Čerevašenko.

Zvaničnici i vojni analitičari vjeruju da je dron koji je prošle sedmice pogodio sjedište sigurnosne službe SBU s iznimnom preciznošću, ciljajući ured njenog šefa, bio ručno vođen.

Samuel Bendett, saradnik u Centru za novu američku sigurnost (CNAS), kaže da je rat u Ukrajini neprestana borba „mača protiv štita“, gdje se za svaku novu sposobnost i inovaciju brzo pronalazi protumjera.

„Trenutna ruska prednost s vremenom će se istopiti pred ukrajinskim protumjerama u obliku brzih i jeftinih presretača koji mogu loviti mlazne dronove“, rekao je.

Postojeći presretači postali su prespori

Kako bi se suprotstavila hiljadama Šaheda, Ukrajina je razvila dronove-presretače koji obično koštaju manje od 2000 dolara i koji su uspješno obarali velik postotak dolaznih letjelica. Međutim, to oružje ne može pratiti mlazne dronove.

Borys Dolyna, zapovjednik jedinice dronova-presretača, kaže da je ponekad moguće pogoditi određene modele mlaznih letjelica kada uspore radi manevriranja. No upozorio je da Rusija već uvodi i usavršava sisteme koji detektuju objekte u blizini i automatski ubrzavaju dron.

Ukrajina ima više od hiljadu obučenih posada za dronove-presretače, a kompanije se utrkuju u izradi bržih modela, od kojih neki imaju i vlastiti mlazni pogon. Međutim, kao što je pokazalo neuspješno julsko testiranje, napredak je neujednačen.

Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da više od 60 ukrajinskih kompanija radi na presretanju mlaznih dronova, iako je samo nekolicina njih pokazala rezultate.

Jedan izvor iz ukrajinske industrije dronova navodi da su neki prototipovi preveliki i prespori za stvarnu borbu, u kojoj su prilike za pogađanje brzih ciljeva vrlo kratke.

(Vijesti.ba)