Mensur ef. Malkić: Islamsku zajednicu učiniti snažnijom, otvorenijom i spremnijom

- Obrazovanje je jedan od temelja na kojem počiva snaga Islamske zajednice i samim tim jedno od najvažnijih strateških pitanja u narednom periodu - kazao je Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Obrazovne institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kroz svoju su historiju dale veliki broj istaknutih pojedinaca koji su svojim znanjem i djelovanjem značajno doprinijeli razvoju i afirmaciji Bosne i Hercegovine.

Razvoj nauke i njegovanje znanja bili su među temeljnim ciljevima obrazovanja u medresama i na fakultetima Islamske zajednice. Upravo su te institucije kroz decenije iznjedrile brojne učenjake, intelektualce i stručnjake, čiji je rad ostavio dubok trag u različitim oblastima društvenog života.

Od njihovog znanja, rada i doprinosa korist nije imala samo Islamska zajednica, već i cijelo bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina.

Govoreći o svojim pogledima na unapređenje rada Islamske zajednice, Malkić posebno ističe potrebu ulaganja u ljude i njihovo znanje, uz očuvanje stabilnosti institucije i njenih temeljnih vrijednosti.

Njegovo dugogodišnje iskustvo u obrazovanju i vjerskim poslovima prirodno je usmjerilo pažnju na pitanje obrazovanja i pripreme kadrova koji će u narednim godinama nositi najveći dio odgovornosti za rad Islamske zajednice.

- Naše obrazovne ustanove imaju dugu i vrijednu tradiciju, ali svaka generacija pred nas postavlja nove izazove i od nas traži da znanja i metode rada stalno unapređujemo i prilagođavamo vremenu u kojem živimo – kazao je Malkić u intervjuu Feni.

Posebnu pažnju, dodao je, potrebno je posvetiti studentima, imamima, mladim kadrovima jer od njihove stručnosti, kompetencija, komunikacijskih vještina i razumijevanja savremenog društva u velikoj mjeri zavisi i budućnost našeg rada. Potrebno im je omogućiti kvalitetnu pripremu za imamski poziv, ali i kontinuirano usavršavanje nakon stupanja u službu.

Sistem mentorstva, razmjena iskustava i stručna podrška mladim imamima, posebno je značajna u prvim godinama njihovog rada. Iz vlastitog iskustva, kaže, posebno dobro zna koliko mladom čovjeku na početku službe znači podrška starijih i iskusnijih kolega. Mladom imamu nije dovoljno samo prenijeti znanje nego mu treba pomoći da razumije džematlije i izazove s kojima se oni susreću.

Upravo zbog toga, smatra, obrazovni sistem treba stvarati imama koji će objediniti vjersko znanje, pedagoške i komunikacijske vještine, ali i ono što je možda najvažnije u neposrednom radu s ljudima – povjerenje.

Pored klasičnih vjerskih znanja, imam treba biti osposobljen i za rad s mladima, porodicom, u zajednici i javnom prostoru. Važno je da mladi kadrovi u Islamskoj zajednici vide mogućnost i prostor za lični razvoj i profesionalno napredovanje te da svojim znanjem i sposobnostima, preuzimanjem odgovornosti daju novi kvalitet radu Islamske zajednice.

- Naš cilj mora biti obrazovan i osposobljen kadar koji će promovirati univerzalne islamske vrijednosti i vrijednosti Islamske zajednice, ali istovremeno razumjeti vrijeme u kojem živi i odgovorno služiti džematu, Zajednici i društvu – naglašava Malkić.

U javnosti Malkića prati imidž kandidata bez političkih kontroverzi. Na pitanje da li smatra da reisu-l-ulema treba biti isključivo duhovni autoritet ili i aktivan društveni glas kada su u pitanju važna politička i nacionalna pitanja, Malkić smatra da duhovni autoritet i društvena odgovornost nisu suprotstavljene kategorije.

Reisu-l-ulema, prema njegovom viđenju, mora čuvati autonomiju i jedinstvo Islamske zajednice, ali istovremeno imati snage i odgovornosti govoriti kada su ugrožene temeljne vrijednosti i prava ljudi.

- Mislim da jedno ne isključuje drugo, sinergija ovih dviju uloga je logična. Reisu-l-ulema prije svega je duhovni autoritet koji treba čuvati autonomiju, dostojanstvo i jedinstvo Islamske zajednice i svojim djelovanjem opravdati povjerenja koje mu Islamska zajednica daje, ali duhovni autoritet se ne može povlačiti, biti izoliran od događaja i dešavanja u društvu i treba reagirati onda kada su ugroženi ljudsko dostojanstvo, vjerska prava i slobode, ravnopravnost ili prava muslimana i Bošnjaka - naglasio je Malkić.

Granica je jasna, podcrtava Malkić, Islamska zajednica ne može sudjelovati u dnevno-političkim obračunima, ali ima pravo i obavezu govoriti o vrijednostima i pitanjima od općeg interesa. Važno je razlikovati političko svrstavanje od odgovornog društvenog djelovanja.

- Reisu-l-ulema treba razgovarati sa svima i biti otvoren za saradnju kada je to u interesu Zajednice, ali mora ostati nezavisan od političkih centara moći. Takav odnos dugoročno čuva autoritet i dignitet reisu-l-uleme i osigurava povjerenje članova, pripadnika i simpatizera u Islamsku zajednicu – smatra Malkić.

Kada govori o prvoj godini eventualnog mandata, Malkić ne najavljuje promjene koje bi bile same sebi svrha. Naprotiv, polazi od stava da postojeću institucionalnu stabilnost treba sačuvati, a unapređivati ono što se može raditi bolje.

- Reforme ne treba pokretati samo radi promjene. Islamska zajednica ima stabilnu institucionalnu strukturu koju treba čuvati, a zadatak i odgovornost rukovodstva jeste da u prvoj godini prepozna ono što možemo raditi bolje i da taj segment osmišljeno i planski unapređuje - rekao je.

Kao prvi prioritet izdvaja rad s imamima, posebno mladim imamima, što bi uključivalo i pitanje njihovog radno-pravnog statusa, stručnog usavršavanja i mentorske podrške.

- S obzirom na to da je naš programski fokus na status imama i promociju imamskog poziva, prvo bi razmotrili mogućnosti unapređenja rada s imamima, posebno s mladim imamima. To dakako podrazumijeva procjenu radno-pravnog statusa imama, potom osiguranje kvalitetnijeg, neposrednog mentorskog pristupa, priliku za kontinuirano usavršavanje i podršku u prevazilaženju izazova u radu, jer imami nose najveći teret direktnog rada s džematlijama – navodi Malkić.

Drugi pravac djelovanja vidi u komunikaciji sa članstvom i potrebi da Islamska zajednica bude otvorenija prema svojim članovima, jer, po njegovim riječima „povjerenje se gradi i potvrđuje našom spremnošću da budemo podrška i odgovaramo na potrebe naših članova i džematlija“.

Treći prioritet odnosi se na mlade i porodicu, ali i na prostor u kojem danas provode veliki dio svog vremena – digitalni i virtualni svijet.

- Vjersko i misijsko djelovanje treba više usmjeriti na rad s mladima i porodicom. Digitalni prostor i virtualni svijet naša su realnost u kojem danas živi veliki dio naše zajednice i potrebno je iznalaziti najbolje načine za rad u tom prostoru. Snažna Islamska zajednica, smatra, ne može biti izgrađena bez snažne veze s mladima i porodicom.

- Ako želimo snažnu Zajednicu, moramo ulagati u mlade, pokušati ih kroz programske sadržaje vezati za džemat, te jačati programe za porodicu. Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi – poručio je Malkić.

Na kraju, još jednom naglašava da njegov pristup reformama ne polazi od potrebe da se mijenja ono što već postoji, nego od nastojanja da se postojeći potencijali bolje iskoriste.

- Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi - zaključio je kandidat za reisu-l-ulemu dr.hfz. Mensur Malkić u intervjuu Feni.

(Vijesti.ba / Fena)