Kako gradovi širom Evrope vode bitku protiv zagađenog zraka?

Globalna inicijativa Breathe Cities procjenjuje da zdravstveni troškovi zagađenja zraka godišnje dosežu 7,12 biliona eura, što je oko šest posto globalnog BDP-a, piše Euronews.

"Zagađenje je za većinu ljudi i dalje nevidljivo", izjavila je za Euronews dr. Maria Neira, bivša direktorica za okoliš, klimatske promjene i zdravlje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Prema njenim riječima, čestice zagađivača dopiru do svakog organa u tijelu, uključujući mozak, te mogu doprinijeti kognitivnom propadanju i bolestima poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Posljedice zagađenog zraka osjetila je i olimpijska trkačica Paula Radcliffe, kojoj je sa 14 godina dijagnosticirana astma izazvana naporom. Govoreći o trčanju u zagađenom Pekingu, kazala je da je osjećala glavobolju i mučninu te imala zamućen vid. Upozorila je i da zagađen zrak utiče na razvoj mozga kod djece i njihov uspjeh u školi.

Inicijativa Breathe Cities trenutno sarađuje sa 16 gradova širom svijeta, s ciljem boljeg praćenja kvaliteta zraka i podrške politikama za njegovo poboljšanje.

London je, nakon uvođenja ULEZ-a i drugih mjera, smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenim zrakom za oko 40 posto, pokazala je nezavisna studija Imperial Collegea London.

U bugarskoj Sofiji najveći izvori zagađenja i dalje su saobraćaj i grijanje na drva. Nakon kolektivne tužbe stanara i ekoloških udruženja, grad je uveo zonu niskih emisija, kojom se ograničava saobraćaj i potiče modernizacija sistema grijanja u domaćinstvima.

"Već postoje dokazi da se time smanjuje zagađenje", rekao je Ivaylo Hlebarov, savjetnik za kvalitet zraka u Gradskoj upravi Sofije.

Međutim, zona je aktivna samo tri mjeseca godišnje. Hlebarov smatra da bi mjera trebala važiti tokom cijele godine, posebno jer zagađenje azotnim dioksidom iz saobraćaja ne pokazuje velike sezonske razlike.

Bugarska ima jednu od najviših stopa kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i raka u Evropi. Dr. Kostadin Kostadinov s Medicinskog univerziteta u Plovdivu navodi da su ta oboljenja snažno povezana sa zagađenjem zraka, iako su lokalna istraživanja još uvijek ograničena.

Prema mišljenju Neire, najveća prepreka više nije tehnologija, već politička volja. Ona upozorava na otpor industrije fosilnih goriva i saobraćajnog sektora dok gradovi pokušavaju preći na obnovljive izvore energije i održivije oblike mobilnosti. Klimatske promjene mogle bi dodatno otežati rješavanje problema.

Breathe Cities sada priprema drugu fazu projekta, koja će obuhvatiti veći broj zajednica i nadovezati se na rezultate ostvarene u Londonu, Sofiji i drugim gradovima.

(Vijesti.ba)