Izborno obećanje s najdužim stažom: Reforma javne uprave

One starije podsjetit ćemo na ono što su već čuli, više puta, a onima koji će prvi put na izbore ukazat ćemo da su neka od obećanja koja danas slušaju stara ravno 20 godina.

Mijenjale su se vlasti, stranke, lideri, slogani i izborni programi, pa i riječi kojima se ista obećanja pakuju.

Njeno veličanstvo - Javna uprava

Jedno od obećanja s najdužim stažom jeste ono o reformi javne uprave.

Glomazna, skupa i spora, javna uprava decenijama je jedna od omiljenih tema predizbornih programa, ali istovremeno i jedna od najneuspješnijih reformskih priča.

Godinama obećava manje birokratije, efikasnija administracija, manje procedura, profesionalniji državni službenici i kvalitetnije javne usluge.

Reforma reforme

Još 2006. godine, kada je usvojena Strategija reforme javne uprave, govorilo se o funkcionalnoj i efikasnijoj administraciji, racionalizaciji i boljoj organizaciji države. Evropski dokumenti i tada su reformu javne uprave tretirali kao jedan od ključnih preduslova za funkcionalnu državu i evropske integracije.

Dvije decenije kasnije, Evropska komisija praktično ponavlja isto. U izvještaju za 2025. godinu navodi da je tempo reforme javne uprave “stagnirao” zbog kašnjenja i nedostatka političke podrške.

U izbornoj kampanji 2006. građanima se obećavala funkcionalna državna administracija koja će biti u službi svih građana, racionalizacija državne uprave, korjenita reforma javne administracije i zaustavljanje rasta birokratije.

Uoči izbora 2010. ponovo se govorilo o djelotvornoj javnoj upravi, štedljivom odnosu prema novcu poreskih obveznika i administraciji koja mora biti efikasnija.

Četiri godine kasnije, ponovo ista priča. I 2018. godine. I 2022. godine. Samo su se mijenjali su se slogani, stranački programi i nosioci vlasti.

Birokratija promijenila ime

Uz smanjenje administracije, 20 godina se obećava i logičan slijed - pojednostavljivanje postupaka, smanjenje broja dozvola i ukidanje nepotrebnih administrativnih opterećenja.

Istovremeno, prema analizi registra taksi i naknada u Federaciji BiH, evidentirano je oko 2.350 naknada kojima su trenutno opterećene firme u Federaciji.

Jer, što je više nameta, više je oni papirologije, odnosno onih koji će obavljati te bespotrebne poslove. BH Pošta je primjer. I pored elektronskog potpisa kojeg izdaje i prodaje, za svaki ugovor sa ovom kompanijom potrebno je ručno potpisati i na šalter predate četiri papirnata primjerka.

To je upravo ona birokratija koju političari već 20 godina obećavaju smanjiti.

Digitalizacija

Kada su shvatili da građanima više nije dovoljno obećavati “manje papira“, politički programi dobili su novu riječ “digitalizacija”. Iako nije uradila ništa od prethodno navedenog, politika je počela obećavati bespapirno poslovanje, objavljivati rat šalterima i ostale šuplje.

Automatizacija, digitalni procesi, sve je trebalo značiti da građanin više neće morati obilaziti šaltere, skupljati potvrde i čekati da jedan organ pošalje papir drugom.

U političkim programima digitalizacija izgleda kao gotova stvar. No, stvarnost je ipak u praksi. Jedan od primjera je e-fiskalizacija u Federaciji BiH, gdje je ministarstvo prekršili rok o izradi pravilnika koji je samo sebi zadalo.

I tako se zatvara krug. Političari obećaju digitalnu državu, privreda dobije novu proceduru.

Profesionalizacija, meritokratija, depolitizacija i transparentni konkursi samo su neka od obećanja u koje više niko ne vjeruje. Dvadeset godina kasnije, još smo na početku.

(Vijesit.ba)