Sporazum o Grenlandu: Ko će kontrolisati sigurnost arktičkog otoka?

Sporazum, čije se potpisivanje očekuje u utorak na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, još nije javno dostupan. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da se njime SAD-u daje trajna kontrola. Kopenhagen i Nuuk nisu komentirali tu tvrdnju, ali su poručili da će sporazum donijeti korist arktičkom otoku i poštovati njegov suverenitet.

Dogovor stiže nakon višemjesečnog Trumpovog pritiska. Republikanac je tvrdio da bi SAD trebao kontrolisati Grenland, na društvenim mrežama dijelio je karte "proširenih" Sjedinjenih Američkih Država s Grenlandom, ali i Kanadom, a u jednom trenutku nije odbacivao upotrebu vojne ili ekonomske sile za preuzimanje tog danskog autonomnog teritorija.

Njegove prijetnje pokrenule su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem ublažavanja pritiska.

Sigurnost Arktika

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u nedjelju je za danski TV2 rekao da će sporazum biti formulisan tako da odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti samo na Danskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama. O toj regiji u velikoj će se mjeri brinuti NATO, naglasio je.

Ostaje nejasno mijenja li se sporazumom postojeći odbrambeni ugovor iz 1951. godine, koji predstavlja pravni temelj američkog vojnog prisustva na Grenlandu.

"Čini se da sada koristimo ovu krizu da bismo preko Grenlanda pokušali ojačati koheziju NATO-a", smatra Ulrik Pram Gad, istraživač s Danskog instituta za međunarodne studije (DIIS).

Interes SAD-a za Grenland još od Drugog svjetskog rata

Strateški interes Washingtona za Grenland seže do Drugog svjetskog rata. SAD je 1941. godine potpisao sporazum s danskim izaslanikom Henrikom Kauffmannom, koji je djelovao bez ovlaštenja svoje zemlje, koja je tada bila pod njemačkom okupacijom.

Washington je tražio sporazum kako bi zadržao Grenland izvan njemačkih ruku i osigurao sjevernoatlantsku opskrbnu rutu između Sjeverne Amerike i Evrope, piše Reuters.

Na temelju tog sporazuma SAD je ondje izgradio aerodrome, pomorska postrojenja i meteorološke stanice, dosegnuvši oko 5.500 pripadnika vojnog osoblja do 1943. godine, navodi DIIS.

Godine 1946. predsjednik Harry Truman pokušao je kupiti otok za 100 miliona dolara u zlatu, no Kopenhagen je odbio prodaju. Umjesto toga, 1951. godine potpisan je novi sporazum koji je američkoj vojsci dao brojna prava na Grenlandu, ali u kontekstu NATO-a.

"Ne vjerujem da će Danska i Grenland potpisati ako ne bude uključena i jednaka klauzula o NATO-u", rekao je Gad, javlja Hina.

Od 17 vojnih lokacija do jedne svemirske baze

Tokom Hladnog rata SAD je na Grenlandu održavao 17 vojnih lokacija s više od 10.000 pripadnika oružanih snaga. Danas je preostala samo svemirska baza Pituffik s oko 150 ljudi.

Glasnogovornik NATO-a u subotu je rekao da savez pozdravlja novi sporazum koji će pomoći u unapređenju sigurnosti, stabilnosti i saradnje u ovoj vitalnoj regiji.

Løkke Rasmussen, koji je u noći na ponedjeljak otputovao u New York, odbio je razgovarati o sadržaju sporazuma.

"Ali od početka smo govorili da smo otvoreni za uvažavanje legitimnih sigurnosnih interesa Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je danski šef diplomatije.

Trump tvrdi da SAD dobija trajnu kontrolu

Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social u petak napisao da je sporazum SAD-u dao trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu te da nijedan američki protivnik neće moći ondje imati bazu ili biti vojno prisutan bez pisanog odobrenja Washingtona.

Danska nije odgovorila na Trumpovu tvrdnju, ali je Kopenhagen ranije priznao da je desetljećima nedovoljno ulagao u odbranu Grenlanda. Danska se obavezala proširiti svoju vojnu prisutnost na otoku, uključujući i veći broj NATO trupa.

(Vijesti.ba)