Kako spasiti Miljacku? Sarajevo i Beč razmijenili iskustva o transformaciji rijeke

Radionica "Od regulisanog do prirodnijeg vodotoka – iskustva Beča za Miljacku", održana 17. septembra, nastavak je interesa Sarajeva za bečka iskustva u uređenju rijeka u urbanom prostoru. Projekat "Čista rijeka Miljacka" u aprilu je predstavljen tokom susreta zamjenice gradonačelnika Beča Barbare Novak sa gradonačelnikom Sarajeva Samirom Avdićem i predsjedavajućim Gradskog vijeća Sarajeva Alenom Girtom, kada je iskazan interes za razmjenu znanja i iskustava.

Na osnovu tog interesa, Međunarodni ured Grada Beča u Sarajevu organizovao je stručnu razmjenu, u kojoj je učestvovalo pet stručnjaka MA 45 – Wiener Gewässer, gradske službe Grada Beča nadležne za upravljanje vodama, te tri stručnjaka Wien Kanala, gradske službe za kanalizacionu infrastrukturu i upravljanje otpadnim vodama. Iz Sarajeva je učestvovalo deset članova radne grupe "Čista rijeka Miljacka".

Sarajevski dio predstavila je Senada Dizdar iz Službe za urbanizam, investicije, stanovanje i komunalne poslove Grada Sarajeva i koordinatorica radne grupe. Govorila je o stanju Miljacke, njenim pritokama, problemima kanalizacione infrastrukture i nedovoljnom razdvajanju otpadnih i oborinskih voda. Predstavila je i aktivnosti projekta "Čista rijeka Miljacka", u okviru kojeg je za 2026. godinu planirano 47 projekata u oblasti kanalizacione infrastrukture, upravljanja otpadom i smanjenja rizika od poplava.

Istaknuto je da sama Miljacka ni tokom velikih poplavnih događaja, uključujući 2014. godinu, nije izašla iz korita. Veći problem predstavljaju manje ucijevljene pritoke nedovoljnog kapaciteta za prihvat velikih količina vode tokom intenzivnih padavina.

Bečki stručnjaci Thomas Ofenböck, voditelj Centra za ekologiju voda MA 45, Karin Weichselberger iz oblasti vodogradnje i Isabella Schild iz oblasti uređenja pejzaža, zajedno s Thilom Lehmannom iz odjela za hidrodinamiku Wien Kanala, predstavili su iskustva Beča na primjeru Liesingbacha.

Govorili su o njegovoj transformaciji iz snažno regulisanog u prirodniji vodotok te o povezivanju zaštite od poplava, ekološke revitalizacije, biodiverziteta i kanalizacione infrastrukture.

Razgovor je bio dvosmjeran. Sarajevske stručnjake posebno je zanimalo iskustvo Beča s razdvajanjem otpadnih i oborinskih voda te način uključivanja zaštite od poplava u planiranje renaturacije. Bečke stručnjake zanimali su sarajevski planovi zaštite od poplava i izazovi koordinacije različitih nivoa vlasti. Iz Instituta za vodoprivredu pojasnili su da će se u novom planskom ciklusu mjere detaljnije definirati za pojedinačna vodna tijela Miljacke i njenih pritoka.

Upravo klimatske promjene dodatno naglašavaju potrebu za ovakvim integrisanim pristupom. Bečki stručnjaci su istakli da planiranje vodotoka danas ne može biti usmjereno samo na zaštitu od poplava. Ljeto 2026. godine i izražena suša pokazali su, kako je naveo, da se pri planiranju mora računati i na sve češće periode nedostatka vode i visokih temperatura. Renaturacija tako može biti dio šireg pristupa prilagođavanju gradova klimatskim promjenama.

Jedna od tema bila je i uloga građana u planiranju. Dok je bečka strana predstavila svoja iskustva s participacijom, sarajevski učesnici govorili su o javnim raspravama i inovativnim participativnim modelima testiranim kroz međunarodne programe. Kao izazov izdvojeno je uključivanje rezultata takvih procesa u planske dokumente zbog nadležnosti više nivoa vlasti.

Predstavnici Sarajeva ocijenili su da bi renaturacija na određenim dionicama Miljacke mogla doprinijeti poboljšanju kvaliteta vode. Istovremeno je naglašeno da se bečka rješenja ne mogu jednostavno prenijeti, već ih treba prilagoditi lokalnim uslovima. Otvorena je i mogućnost zajedničkog učešća Beča i Sarajeva u budućim EU projektima u oblasti upravljanja vodama.

(Vijesti.ba)