Xi Jinping u posjeti SAD: Spektakularan doček bez garancija za suštinski napredak

Najavljeni raskošan i grandiozan prijem koji priprema američki predsjednik Donald Trump, prema ocjenama stručnjaka, poslužit će kao mehanizam za produženje privremenog primirja u odnosima dviju supersila, ali suštinski neće riješiti nijedan dublji problem koji opterećuje ove vodeće svjetske privredne i vojne aktere.

Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, Trump je najavio politiku obuzdavanja Kine, nakon čega je uslijedio novi talas trgovinskog rata i značajno povećanje carina na širok spektar uvozne robe. Trgovinski odnosi naknadno su stabilizovani postizanjem sporazuma u oktobru iste godine u Južnoj Koreji, čime je Vašington privremeno obustavio radikalno podizanje carina, dok je Peking ublažio stroga ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata ključnih za globalnu proizvodnju. Međutim, kako se oktobarski sporazum približava svom isteku u novembru, u Pekingu raste uvjerenje da američki uticaj slabi, te da njihova dugoročna strategija treba da se zasniva na strpljenju i potpunom izbjegavanju direktnih oružanih ili političkih sukoba.

Upravo u takvom geopolitičkom ambijentu odvija se susret između 73-godišnjeg Xija i 80-godišnjeg Trumpa, čiji program obuhvata čitav niz gorućih tema – od globalne trgovine i tehnološkog razvoja do delikatnog pitanja Tajvana. Prema najavama, Trump će Xija lično dočekati u vazduhoplovnoj bazi Endruz, a ceremonija dobrodošlice u Bijeloj kući uključivat će vojne prelete i prisustvo gotovo 500 vojnika. Analitičari ističu da ovakav nivo pompe i ceremonijalnog sjaja nije priređen nijednom američkom savezniku, a kamoli globalnom rivalu, što ovaj susret čini potpuno specifičnim.

Kada je riječ o ekonomskim temama, trgovinski deficit SAD sa Kinom premašuje 91 milijardu dolara, a izvoz kineskih rijetkih minerala u Ameriku opao je unatoč postignutim dogovorima. Iako su visoki zvaničnici obje zemlje vodili pripremne razgovore na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku, sveobuhvatan dogovor o bezcarinskoj trgovini i poljoprivrednom izvozu još uvijek nije postignut, pa se pregovori nastavljaju u Washingtonu.

Druga ključna tačka dnevnog reda jeste vještačka inteligencija, oblast u kojoj se SAD i Kina nalaze u žestokoj tehnološkoj utrci. Dok pritisci domaćih političara i stručnjaka na Trumpovu administraciju rastu s ciljem uvođenja strožih regulativa i usporavanja razvoja rizičnih sistema, Trump tehnologiju posmatra kao primarni resurs za pobjedu u globalnoj borbi za moć. Iako pojedini političari pozivaju na trenutno pauziranje i moratorijum na razvoj superinteligencije, Trump insistira na tome da je prioritet pobjeda nad Kinom, mada pojedini ministri finansija nagovještavaju prostore za ograničenu saradnju.

Posebno osjetljivo pitanje ostaje Tajvan, koji predstavlja stalni diplomatski izazov u bilateralnim odnosima. Američki Kongres je odobrio prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, ali Trump namjerno odlaže potpisivanje i odobrenje tog paketa kako bi ga iskoristio kao snažan pregovarački adut. S druge strane, Peking ne odustaje od cilja ponovnog ujedinjenja sa ovim samoupravnim ostrvom i otvoreno odbija da isključi upotrebu sile.

Pored vanjskopolitičkih izazova, oba lidera se suočavaju i sa značajnim unutrašnjim ekonomskim problemima. Unutar Trumpovog kabineta i među njegovim političkim pristalicama i dalje vlada duboka podozrivost prema Kini, što ilustruju i nedavni pritisci na kompanije poput Forda da prekinu industrijske veze s Pekingom. Ipak, unatoč svim preprekama i skepticizmu dijela javnosti, Trump čvrsto zastupa stav da je intenzivan lični kontakt sa Sijem najbolji način da se spriječi otvorena konfrontacija i dugoročno stabilizuju odnosi dviju supersila.

(Vijesti.ba)