Zašto mladi u Njemačkoj sve više glasaju za Ljevicu?

Prvi put u historiji njemačke prijestolnice dobna granica za glasanje spuštena je s 18 na 16 godina.

Broj birača time se nije značajno povećao. Od ukupno 2,5 miliona građana s pravom glasa, samo njih oko 55.000 bilo je u dobi između 16 i 18 godina.

Ipak, za mlade je ova promjena bila od velike važnosti.

„Naravno, puno razgovaramo o politici u školi ili s prijateljima“, ispričala je 17-godišnja Cecilia u ponedjeljak reporterima Deutsche Wellea ispred svoje škole u Berlinu.

„Svi smo veoma politički angažovani, učestvujemo na brojnim demonstracijama“, dodala je.

Fokus na socijalne teme

Čini se da se takav stav odrazio i na glasačke navike mladih Berlinčana. Iako službene statistike izlaznih anketa instituta Infratest Dimap ne izdvajaju glasove mlađih od 18 godina, podaci po dobnim grupama pokazuju da su birači Ljevice uglavnom mlađi.

Oko 43 posto osoba u dobi od 16 do 24 godine glasalo je za tu demokratsko-socijalističku stranku, što je povećanje od 25 procentnih poena u odnosu na posljednje pokrajinske izbore 2023. godine.

Sličan trend prisutan je i na nacionalnom nivou, gdje su mladi skloniji glasati za stranke s radikalnijim pozicijama poput AfD-a i Ljevice, dok su stariji birači naklonjeniji CDU-u i SPD-u.

Sedamnaestogodišnju Lisku to ne čudi.

„Ljevica me posebno privukla zbog socijalnih tema, snižavanja cijena i pristupačnijeg stanovanja“, kaže ona.

Cijene najma u Berlinu zaista brzo rastu, a samo u posljednje dvije godine povećane su za oko sedam posto, što posebno pogađa one koji prvi put traže stan.

Ankete su također pokazale da najveći udio berlinskih birača, njih 37 posto, smatra da će upravo Ljevica najvjerovatnije osigurati pristupačno stanovanje.

Cecilia kaže da su stanarine, uz planove konzervativne berlinske vlade da smanji budžet za obrazovanje, bile glavna briga među njenim prijateljima.

„Svi dolazimo u godine kada bismo se željeli odseliti od roditelja, što je u Berlinu gotovo nemoguće. Osim toga, tu su naravno i pitanja škole i obrazovanja te kako spriječiti da se na tome još više štedi“, rekla je.

Jesu li mladi birači radikalniji?

Kršćansko-demokratska unija (CDU), stranka aktuelnog gradonačelnika Kaija Wegnera, tokom cijele kampanje prikazivala je Ljevicu kao stranku opasnih radikala, ali to očigledno nije odvratilo mlade birače.

Kathrin Fehse iz Njemačke zaklade za djecu i mlade (DKJS) objasnila je za Deutsche Welle da su to pitanja koja direktno pogađaju mlade.

„Zbog toga ih treba shvatati ozbiljno i pitati za njihovo mišljenje. A Ljevica je bila jedna od stranaka koja je mobilizirala mnogo onih koji inače ne izlaze na izbore, i to ne samo mladih birača. To su ljudi kojima se političari ranije nisu obraćali“, navodi Fehse.

Neki smatraju da mladi općenito naginju glasanju za radikalnije političke opcije, a i Cecilia može razumjeti takvu tvrdnju.

„Mislim da je općenito tačno da su mladi ljudi uvijek puno ekstremniji od starijih generacija. Vidim i da često postoje vrlo ekstremna mišljenja“, kaže ona.

Statistike instituta Infratest Dimap pokazuju da su najveću dobnu grupu birača Ljevice činili ljudi od 25 do 34 godine, kojih je bilo oko 49 posto.

S druge strane, najveću dobnu grupu birača krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na berlinskim izborima činili su ljudi od 60 do 69 godina, kojih je bilo 23 posto.

Za poređenje, samo 12 posto berlinskih birača u dobi od 16 do 24 godine glasalo je za AfD, što predstavlja izuzetak u odnosu na trendove u ostatku zemlje.

(Vijesti.ba)