Ko "smije" veličati ratne zločince? Opasan standard u Crnoj Gori

Publikacija dokumentuje slučajeve veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti 27. augusta 2026. godine, te analizira reakcije policije, tužilaštva, Vlade, Skupštine i drugih institucija kroz domaći pravni okvir, raniju praksu i obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Glorifikacija pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca u Crnoj Gori više nije marginalna pojava, već pitanje vladavine prava, političke odgovornosti i vrijednosne usklađenosti države s Evropskom unijom. Posebno zabrinjava neujednačen institucionalni odgovor, koji ostavlja utisak da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička moć onoga ko ga prelazi“, saopćeno je iz CGO-a.

Nalazi pokazuju da glorifikacija Mladića nije ostala na marginama društvenih mreža. U tome su učestvovali nosioci državnih i lokalnih funkcija, stranački funkcioneri, predstavnici vjerskih struktura, rukovodioci javnih ustanova i drugi javni akteri. Sve su pratila organizovana okupljanja, transparenti i grafiti u više crnogorskih gradova, uključujući i poruke otvorene mržnje.

Nasuprot rasprostranjenosti ove pojave, institucionalni odgovor bio je neujednačen. Crna Gora ima pravni okvir za postupanje u slučajevima javnog odobravanja, negiranja ili značajnog umanjivanja težine pravosnažno utvrđenih ratnih zločina, kada su ispunjeni zakonski elementi.

Međutim, reakcija institucija bila je najbrža prema grupama na ulici, sporija prema nosiocima javnih funkcija, dok je izostala kada je riječ o nosiocima najviših funkcija, navode iz CGO-a.

Dosadašnja poznata postupanja završavala su u prekršajnoj, a ne krivičnoj ravni. Time se stvara opasna percepcija da granice dopuštenog ne određuje samo zakon, već i politička pozicija aktera.

Analiza ukazuje i na izostanak jasnog političkog standarda na vrhu izvršne vlasti. Premijer Milojko Spajić nije se lično oglasio ni povodom saučešća koje je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio porodici Mladića, niti povodom kontinuiranog veličanja Mladića u Crnoj Gori.

Predsjednik države Jakov Milatović jasnije je osudio glorifikaciju, ali nije reagovao prema svom savjetniku Nebojši Vuksanoviću, koji je podržao jednu od objava kojima se veliča Mladić.

CGO-ova publikacija donosi i konkretne preporuke. Vladi Crne Gore preporučuje se uspostavljanje jasnog standarda javne odgovornosti imenovanih i postavljenih dužnosnika koji relativizuju pravosnažno utvrđene ratne zločine ili glorifikuju njihove počinioce.

Državnom tužilaštvu preporučuje se da svaki prijavljeni slučaj procjenjuje individualno i dosljedno, bez obzira na funkciju aktera, te da javnost informiše o ishodima postupanja.

Lokalne samouprave trebaju osigurati brzo postupanje prema sadržajima na javnim površinama koji mogu predstavljati govor mržnje ili glorifikaciju ratnih zločinaca, dok obrazovne institucije trebaju osnažiti nastavu o ratovima devedesetih, tranzicijskoj pravdi i pravosnažno utvrđenim činjenicama.

Analiza je objavljena i uoči jutrošnjeg glasanja u Skupštini Crne Gore o inicijativi za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

CGO u publikaciji navodi da javno iskazivanje saučešća porodici osobe pravosnažno osuđene za genocid, s pozicije predsjednika Skupštine, predstavlja pitanje političke odgovornosti.

Skupštinsko izjašnjavanje pokazat će kakav standard političke odgovornosti poslanici uspostavljaju u odnosu na postupanje nosioca jedne od najviših državnih funkcija.

„Bilo bi veoma važno da poslanici stave demokratske vrijednosti ispred dnevno-političke partijske matematike, a nesumnjivo je da će se to procjenjivati i u institucijama EU i državama članicama EU“, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje.

(Vijesti.ba / FENA)