Ruska senatorica pod sankcijama i bivši obavještajac posmatrači izbora u BiH

Riječ je o Eleni Afanasevoj, senatorici iz Orenburške oblasti koju su Europska unija (EU), Sjedinjene Države i Velika Britanija sankcionirale nakon što je podržala rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini.

Na izbore u BiH dolazi i Aleksej Kondratjev koji se, prema ranijoj istrazi RSE, dovodi u vezu i s Redutom, ruskom privatnom vojnom organizacijom, koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija, blisko povezanom s GRU-om.

Oboje se nalaze među pet osoba koje je za praćenje izbora predložilo Vijeće Federacije Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta pod predsjedavanjem Valentine Matvijenko, dugogodišnje saveznice predsjednika Rusije Vladimira Putina, koja se od 2022. godine nalazi pod zapadnim sankcijama.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrila je ukupno 20 ruskih posmatrača za izbore zakazane za oktobar, a među njima je 15 akreditirano na zahtjev Ambasade Rusije u BiH.

Dodatnih pet posmtrača kandidiralo je Federalno vijeće Rusije, a osim Afanaseve i Kondratjeva među njima su Vasilij Popov, Ana Kočerova i Vladimir Morozov.

Sudjelovanje predstavnika ruskog političkog i sigurnosnog aparata u posmatranju izbora u BiH dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu.

O ruskom utjecaju u regiji nedavno je raspravljano i tokom saslužanja u američkom Kongresu, dok je OSCE najavio da će tokom praćenja izbora u BiH pažnju posvetiti i mogućem stranom miješanju i dezinformacijama.

Bivši član CIK-a i član organizacije "Pod lupom" koja prati izbore u BiH, Vehid Šehić kaže da je zahtjev Rusije za slanje posmatrača na izbore u BiH dio uobičajenih procedura, ali da je sastav ovogodišnje ruske delegacije neobičan.

"Ne možemo naravno ništa bez ikakve rezerve tvrditi, ali je činjenica da je neobičan izbor", rekao je Šehić za RSE.

Senatorica pod sankcijama

Elena Vladimirovna Afanaseva nalazi se pod sankcijama EU od marta 2022. godine.

Sankcionirana je nakon što je kao članica Vijeća Federacije glasala za ratifikaciju sporazuma Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, uz obrazloženje EU da se radi o odlukama koje narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

Iz istog razloga sankcije su joj uvedene i u Velikoj Britaniji, dok ju je američko Ministarstvo financija u septembru 2022. uvrstilo na svoju listu sankcioniranih.

Afanaseva je posljednjih godina bila uključena i u kontakte Rusije sa zvaničnicima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS).

Nekoliko mjeseci prije izbora u BiH sudjelovala je i na okruglom stolu u Moskvi s poslanicima Narodne skupštine RS, iz stranaka vlasti i opozicije. Prema ruskom izvještaju sa sastanka, razgovarano je o ratu u BiH, "zločinima protiv Srba" te rezultatima i posljedicama Dejtonskog sporazuma.

Skup u Moskvi jedan je od primjera koji potvrđuju bliske političke odnose zvaničnika entiteta RS sa Moskvom, koji su nastavljeni i tokom ruske invazije na Ukrajinu.

Iako se formalno BiH pridružila većini sankcija koje je EU uvela Rusiji, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti.

Bivši GRU-ovac povezan s Redutom

Među posmatračima na izborima u oktobru trebao bi biti i Aleksej Kondratjev, ruski senator, koji trenutno predstavlja Tambovsku oblast, i član je Odbora Vijeća Federacije za međunarodne poslove.

Prema dostupnoj biografiji, Kondratjev je od 1998. do 2010. služio je u jedinicama specijalne namjene GRU-a, ruske vojne obavještajne službe.

Bio je zamjenik komandanta 16. zasebne brigade specijalne namjene GRU-a i dostigao čin pukovnika, a sudjelovao je u ratovima u Čečeniji i ruskoj mirovnoj operaciji na Kosovu.

Prema istraživanju Ruskog i Ukrajinskog servisa RSE, nakon što je u februaru 2022. Rusija počela invaziju na Ukrajinu obnovio je vojnu karijeru i preuzeo komandu nad kozačkom dobrovoljačkom brigadom Don.

Ta brigada je 2023. postala dio tzv. Dobrovoljačkog korpusa ruskog Ministarstva odbrane, s drugim formacijama koje su prethodno djelovale kroz mrežu Redut.

Istraživanje RSE objavljeno u oktobru 2023. godine utvrdilo je da je GRU imao ključnu ulogu u stvaranju i funkcioniranju Reduta, mreže koja je obuhvatala najmanje 20 različitih oružanih formacija i služila za regrutiranje ljudi za rat u Ukrajini.

Prema tom istraživanju, među ljudima koji su upravljali sistemom Redut bio je i Kondratjev, uz zamjenika šefa GRU-a Vladimira Aleksejeva i pukovnika Generalštaba Sergeja Drozdova.

Kondratjev je u februaru 2023. prisustvovao i kongresu Saveza dobrovoljaca Donbasa u okupiranom Mariupolju u Ukrajini, gdje je najavljeno formiranje Dobrovoljačkog korpusa. Na fotografijama sa tog događaja istraživači su ga identificirali zajedno s Vladimirom Aleksejevim, zamjenikom šefa GRU-a.

Ko su ostali posmatrači iz Rusije?

Uz Afanasevu i Kondratjeva, među kandidatima koje je predložilo Vijeće Federacije je i senatorica iz Belgorodske oblasti Anna Kočerova.

Prije ulaska u Vijeće Federacije vodila je regionalni ogranak državnog fonda Zaštitnici Otadžbine, koji pomaže ruskim vojnicima i njihovim porodicama.

U Vijeće Federacije ušla je prošle godine, nakon što je izabrana u Belgorodsku oblasnu dumu na listi Jedinstvene Rusije, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kad je riječ o Vasiliju Popovu i Vladimiru Morozovu, koji su također na listi Federalnog vijeća Rusije, kojima je CIK BiH odobrio praćenje izbora, RSE nije uspio utvrditi njihove funkcije.

Više od 700 posmatrača na izborima u BiH

Izbore u BiH trebalo bi pratiti oko 730 posmatrača, kojima Centralna izborna komisija (CIK) BiH odobrava akreditacije, a među njima su i posmatrači OSCE/ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OSCE-a.

Upitan da komentira ruske posmatrače i politički povezane posmatračke misije, predstavnik Parlamentarne skupštine OSCE-a u izjavi za RSE nije želio ulaziti u ocjenu pojedinačnih slučajeva, navodeći da svaka misija ima svoje karakteristike i da Parlamentarna skupština OSCE-a nema jedinstven stav o svim takvim inicijativama.

Istovremeno je naglasio da OSCE u svim državama primjenjuje istu metodologiju zasnovanu na standardima koje su usuglasile države članice organizacije, te da su dosljednost, transparentnost i nepristranost ključni elementi vjerodostojnog međunarodnog posmatranja izbora.

"Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost."

RSE je o ulozi ruskih posmatrača u BiH upite poslao i Europskoj uniji te State Departmentu, ali do objave teksta odgovori nisu stigli.

OSCE nije pozvan da posmatra ovogodišnje parlamentarne izbore u Rusiji, što je ta organizacija ocijenila kao dio šireg obrasca zanemarivanja transparentnosti, demokratske odgovornosti i vladavine prava.

Posmatrači iz BiH i Srbije na ruskim izborima

Dok će ruski posmatrači pratiti Opće izbore u Bosni i Hercegovini, na ovogodišnjim izborima za Državnu dumu Ruske Federacije bilo je veliki broj međunarodnih posmatrača, a među njima i predstavnici BiH i Srbije.

Ruski medij iz Tomske oblasti objavio je da je osam stranih stručnjaka iz BiH, Kambodže, Kenije, Srbije i Uzbekistana pratilo izbore za Državnu dumu i regionalni parlament u Tomskoj oblasti.

Jedan od posmatrača iz BiH bio je Danijel Simić, novinar Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Simić je na društvenoj mreži X objavio komentar nakon završetka glasanja u Tomskoj regiji, u kojem je ruske izbore opisao pozitivno i Rusiju nazvao "svjetionikom razuma".

Miljan Damnjanović, član Srpske seljačke stranke, bio je međunarodni posmatrač na ruskim izborima u septembru 2026., a prema snimku koji je dostupan RSE-u, pratio je izbore na okupiranim područjima Ukrajine.

Damnjanović se predstavlja kao međunarodni posmatrač u Mariupolju i govori da će pratiti da li izbori protiču "u najboljem redu".

Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore u BiH, kaže za RSE da ga ne iznenađuje odlazak posmatrača iz Srbije i BiH na okupirane ukrajinske teritorije.

"Ako su išli dobrovoljci u rat, a imamo izvještaje da jesu, i bili komandom ruske vojske, onda mogu i posmatrači otići. Nažalost, živimo 'novo normalno'."

Prema podacima do kojih je došao RSE, ove godine među srpskim učesnicima ruske posmatračke misije bio je i Aleksandar Vulin, nekadašnji šef Bezbjednosno informativne agencije, pod sankcijama SAD-a upravo zbog povezanosti s Moskvom.

Među srpskim posmatračima ruskih izbora bili su predstavnici Srpske napredne stranke predsjednika Aleksandra Vučića, Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, Srpske narodne partije, pokreta Mi glas iz naroda i udruženja Srpsko-ruski front.

Osim njih, nekoliko dana nakon ruskih parlamentarnih izbora, zamjenik predsjednika Republičke izborne komisije Srbije Marko Janković, kojeg je ruska agencija TASS predstavila i kao međunarodnog posmatrača izbora, sudjelovao je u Moskvi na forumu koji je organizirala ruska organizacija ANO Dialog Regions.

Tu organizaciju SAD su sankcionirale zbog povezanosti s ruskim operacijama utjecaja i dezinformiranja, dok je EU 2026. sankcionirala njenog direktora Vladimira Tabaka.

Srbija bi krajem oktobra trebala održati vanredne parlamentarne izbore, a informacije o međunarodnim posmatračkim misijama još nisu objavljene.

Na prethodnim izbornim ciklusima među posmatračima su bili i ruski zvaničnici, koji su glasanje ocjenjivali pozitivno, dok su međunarodne misije predvođene OSCE/ODIHR-om u svojim izvještajima ukazivale na probleme tokom izbornog procesa.

(Vijesti.ba / RSE)