Hrvati u bankama drže 43 milijarde eura, pola miliona ljudi štedi za penziju

No, štedne navike posljednjih se godina mijenjaju, a sve više građana okreće se investicijskim fondovima, dobrovoljnoj penzionoj štednji i državnim vrijednosnim papirima, istakla je za HRT Vanja Dominović, voditeljica Odjela za finansijske institucije i osiguravajuća društva Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Govoreći o tome udaljavaju li se građani od tradicionalnog ulaganja u nekretnine i istražuju li druge mogućnosti, Dominović je istakla da se u strukturi finansijske imovine mogu primijetiti značajne promjene.

Dodala je da više od 500.000 građana štedi za penziju kroz dobrovoljne penzione fondove, a podsjetila je i na ulaganja građana u inicijalne javne ponude te državne vrijednosne papire.

Prošle godine imali smo tri vrlo uspješne inicijalne javne ponude u kojima su učestvovali zaposlenici tih kompanija i ostali građani. I, naravno, u posljednje tri godine imali smo čak 23 izdanja državnih vrijednosnih papira u koje su građani uložili čak 20 milijardi eura, navela je.

Iako su prinosi na bankovne depozite niski u poređenju s drugim mogućnostima ulaganja, građani i dalje najveći dio finansijske štednje drže upravo u bankama.

Dominović je objasnila da takvo ponašanje nije karakteristično samo za Hrvatsku, nego da se slični trendovi mogu primijetiti i u drugim državama članicama Evropske unije.

Najviše štednje i dalje je u depozitima. Doduše, tu nismo ništa različiti od drugih zemalja članica Evropske unije, slični su trendovi i tamo, rekla je.

Na pitanje zašto građani ostaju pri bankovnoj štednji uprkos mogućnostima ulaganja u druge finansijske proizvode, istakla je da im odgovaraju sigurnost i dostupnost sredstava.

Najmanji su prinosi, ali nekako građani tradicionalno u Hrvatskoj ulažu u banke. Njima odgovara, očito nam odgovara, visoka likvidnost i laka dostupnost sredstava te osiguranje depozita. Međutim, kao što sam rekla, ipak se mijenjaju štedne navike, kazala je.

Dominović smatra da je nedovoljan nivo finansijske pismenosti jedan od razloga zbog kojih građani još uvijek nisu u većoj mjeri okrenuti tržištu kapitala.

Istakla je da građanima nedostaju određena znanja o mogućnostima ulaganja te da aktivnosti HGK-a i drugih učesnika usmjerene na finansijsko obrazovanje postupno daju rezultate.

Jedna od novosti za hrvatske građane trebali bi biti investicijski računi, čije je uvođenje predviđeno zakonom koji je trenutno u saborskoj proceduri. Dominović je objasnila da je riječ o posebnoj vrsti računa namijenjenoj građanima za ulaganje u finansijske instrumente, pri čemu je ključna pogodnost porezno oslobađanje.

Ono što je najvažnije jeste da svaki građanin može imati samo jedan investicijski račun i kumulativno na tom računu možemo imati 200.000 eura, a ako se ispune određeni zakonski uslovi, možemo imati maksimalno 250.000 eura, istakla je.

Za građane bi postupak otvaranja investicijskih računa trebao biti jednostavan, a provodit će ga ovlašteni posrednici uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (HANFA).

Na pitanje kada bi zakon mogao stupiti na snagu i kada bi investicijski računi mogli postati dostupni građanima, odgovorila je da se njihovo uvođenje očekuje u januaru iduće godine.

(Vijesti.ba)