Građeno za rat, danas privlači turiste: Zavirite u Titovo tajno podzemlje

Titovi tuneli u Paklenici građeni su između 1950. i 1952. godine, u vrijeme izuzetno zategnutih odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, piše Pun kufer.

Kompleks je zamišljen kao sklonište i logistička baza u slučaju eventualnog rata sa Sovjetskim Savezom. Lokacija nije odabrana slučajno – tuneli su smješteni duboko u kanjonu, između visokih stijena Velebita, zbog čega su bili znatno manje izloženi mogućim napadima iz zraka.

Gradilište koje niko nije smio vidjeti

Radovi su se odvijali u strogoj tajnosti. Mještani Starigrada i okolnih sela nisu smjeli prolaziti kanjonom dok je trajala izgradnja, a područje su osiguravali vojnici.

Prema pojedinim svjedočenjima, na izgradnji su radili vojnici i civilni radnici, a navodno i zatvorenici, iako taj dio priče nikada nije zvanično potvrđen. Svi koji su učestvovali u radovima morali su čuvati tajnu, a kompleks je nakon završetka praktično nestao iz javnosti.

Nakon Staljinove smrti 1953. godine tuneli su zatvoreni i zapečaćeni. Javnosti su postali dostupni tek početkom devedesetih, tokom rata, kada ih je preuzela Hrvatska vojska.

Kompleks obuhvata mrežu hodnika, velikih prostorija, skladišta i tehničkih prostorija, na površini od gotovo 2.000 kvadratnih metara. Projektovan je da izdrži snažne udare, a imao je debele betonske zidove, vlastiti sistem ventilacije i rezervoare za vodu.

Godinama se prepričavaju i priče o posebnom prostoru namijenjenom Titu. Prema tim navodima, takozvani „Titov apartman“ imao je debele zidove, kuhinju i kupatilo.

### Od vojne tajne do turističke atrakcije

Danas kompleks ima potpuno drugačiju namjenu. Nekadašnji vojni objekat predat je Nacionalnom parku Paklenica i nakon obnove pretvoren u centar „Podzemni grad Paklenice“.

 

 

 

View this post on Instagram

A post shared by Nacionalni park Paklenica (@np_paklenica)

Posjetioci danas mogu obići nekadašnji strogo čuvani kompleks i kroz interaktivne sadržaje saznati više o Velebitu, njegovoj geologiji, biljnom i životinjskom svijetu, ali i životu ljudi koji su vijekovima živjeli na ovom području.

Dio postavke posvećen je i Paklenici kao jednom od poznatijih evropskih centara za penjanje, uz priču o radu Hrvatske gorske službe spašavanja.

Tako je prostor koji je nekada građen za slučaj rata dobio potpuno novu namjenu. Od strogo čuvane vojne tajne postao je dio turističke ponude Paklenice i mjesto na kojem posjetioci mogu zaviriti u jednu od manje poznatih priča iz vremena bivše Jugoslavije.

(Vijesti.ba)