Ko će krivično odgovarati zbog novca koji je RS trošila na lobiranje?

Ustavni sud BiH je prošle sedmice donio odluku kojom zabranjuje sve isplate iz budžeta RS u vezi s ugovorom o konsultantskim uslugama zaključenim između Mladena Filipovića, direktora Predstavništva RS-a u Beču i Arija Ben-Menashea, predsjednika kompanije "Dickens & Madson Canada Inc".

Zabrana se odnosi i na finansiranja drugih lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine.

Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu smatra da u odnosu na zaključenja ovog ugovora i isplate do dana donošenja Odluke, postoji krivična odgovornost i to za djelo "napad na ustavni poredak".

Ovo se djelo, prema njegovim riječima, nakon Schmidtovog amandmana na Krivični zakon može izvršiti, iako nije uključena sila ili prijetnja upotrebom silom, već bilo kakva protivpravna radnja, kao što je otcjepljenje RS, odnosno njena nezavisnost, što, tvrdi Išerić, predstavlja protivpravnu radnju.

Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. jula 2023. godine donio odluku kojom je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Izmjena se, između ostalog, odnosila i na član koji se odnosi na krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Da ima elemenata krivične odgovornosti smatra i profesor ustavnog prava Nurko Pobrić koji kaže da je još davno pisao o tome da su lobiranja, po njegovom mišljenju, uvijek sumnjiva.

"Po meni ima elemenata krivične odgovornosti, a da li će se taj postupak pokrenuti, pitanje je", kaže Pobrić, prenosi Detektor.ba.

S druge strane, iz kompanije “Dickens & Madson Canada Inc.” na upit Detektora odgovorili su da su sve uplate koje su primili za njihove lobističke aktivnosti izvršene prije odluke Ustavnog suda, te da su svi njihovi napori u skladu s politikama administracije Donalda Trumpa.

Na pitanje da li su ih institucije RS upoznali s odlukom Ustavnog suda BiH kratko su odgovorili da je “komunikacija koja se odnosi na njihov rad povjerljive prirode”.

Iz Vlade RS kažu da oni i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju još nisu dobili, niti imaju uvid u odluku Ustavnog suda BiH. Nakon objavljivanja i preuzimanja odluke, kažu, biće u mogućnosti da je i komentarišu.

“S obzirom na javno dostupne informacije, smatramo da je apelacija pred Ustavnim sudom BiH politički motivisana s ciljem umanjivanja uspjeha i rezultata rada Vlade RS na međunarodnom planu”, stoji u odgovoru Vlade RS.

Tužilaštvo BiH je u maju 2026. godine obustavilo istragu protiv Filipovića za krivična djela “napad na ustavni poredak” i “ugrožavanje teritorijalne cjeline” uz obrazloženje da ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeni počinio djela.

Pitali smo Tužilaštvo BiH da li su upoznati s odlukom Ustavnog suda BiH i da li ona predstavlja novu okolnost koju će uzeti u razmatranje, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.

Išerić podsjeća da je Ustavni sud prvi put 2009. odlučivao o ustavnosti entitetskog lobiranja stranih vlada i međunarodnih organizacija. Tada je, kako navodi, utvrđeno da lobiranje nije samo po sebi neustavno, sve dok entitet ne podriva međunarodni subjektivitet, političku nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države, odnosno ne krši Ustav BiH.

"Do sada je entitet RS vrlo vješto izbjegavao formulacije u sporazumima sa lobističkim kućama, koristeći vokabular koji nije neustavan, a de facto i u pozadini takvih sporazuma, zalažući se za neustavne lobističke ciljeve. Prvi put svjedočimo lobističkom sporazumu koji izričito sadrži propisane neustavne ciljeve – otcjepljenje RS od BiH, pa je u tom smislu, ovakva odluka Ustavnog suda i bila očekivana”, kaže Išerić.

Ističe da je u ovoj odluci Ustavni sud izričito naložio Narodnoj skupštini RS, Vladi RS, te drugim nadležnim organima u RS, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama, uključujući i predstavništva RS u inostranstvu, da obustave sve aktivnosti u vezi s isplatama na osnovu spornog ugovora.

"U slučaju da dođe do suprotnog ponašanja, Sud će donijeti rješenje o neprovođenju odluke i tada se aktivira obaveza Tužilaštva BiH da zaštiti autoritet i integritet Ustavnog suda i pokrene pitanje krivične odgovornosti za neprovođenje njegovih odluka”, kaže Išerić.

Poučen dosadašnjim iskustvom rada na sličnim predmetima, Išćerić tvrdi da uopšte nema povjerenje u Tužilaštvo da će uraditi i postupati po Krivičnom zakonu BiH.

On ukazuje da je mehanizam naizgled vrlo jasan, da se treba pridržavati odluka i zaključaka Ustavnog suda BiH, te da je u tom smislu Ustavni sud jasno razdvojio dozvoljene od zabranjenih radnji koje entitet može poduzeti na vanjskopolitičkom i međunarodnom planu.

“Kao osigurač da se to desi, postoji krivična odgovornost za napad na ustavni poredak i za neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH. Tužilačka praksa svjedoči tome da je taj osigurač ‘u kvaru’. Ostaje nejasna pasivnost i izostanak adekvatne reakcije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ‘na taj kvar'”, ističe on.

Ustavni sud BiH je odluku donio na osnovu apelacije zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića koju je podnio zbog isplata putem budžetske stavke “Transferi predstavništvima RS u inostranstvu”.

Detektor je ranije objavio istraživanje o deset miliona maraka budžetskog novca koje su vlasti u RS potrošile za lobiranje u SAD-u.

U analizi finansijskih izvještaja američkih lobista koje su platili RS ali i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, otkriveno je kako je novac građana usmjeravan na plaćanje ručkova i stanova u Banjoj Luci.

(Vijesti.ba)