Mašić: Politike treba mjeriti prema tome šta je ostalo ljudima

“Nije vrijeme za improvizaciju s ljudskim životima i novcem. Na globalnu nesigurnost ne odgovara se panikom, izolacijom niti povratkom na politiku zastoja. Odgovara se odgovornom politikom koja štiti radna mjesta, jača otpornost društva i drži Bosnu i Hercegovinu čvrsto na evropskom putu“, kaže Mašić.

Kao jedan od ključnih prioriteta izdvaja životni standard građana. Cilj je, navodi, da najniža plata u narednom mandatu dostigne 1.500 KM, a najniža penzija 1.000 KM.

“Moj prvi prioritet je vrlo jednostavan: da čovjek koji radi od svoje plate može normalno živjeti, a da penzioner nakon cijelog radnog vijeka ne mora svaki mjesec računati čega će se odreći“, kaže Mašić.

Istovremeno upozorava da povećanje primanja samo po sebi nije dovoljno ukoliko ga prati rast troškova života. Zbog toga, navodi, rast plata mora pratiti dalje rasterećenje rada, zaštita mikro i malih poslodavaca, ali i sistemska zaštita potrošača. Kao jedno od rješenja predlaže zakonsko uređivanje zaštićene potrošačke korpe od najmanje 200 osnovnih proizvoda, uz obavezu Vlade da njihove cijene redovno i javno objavljuje.

“Ako povećate platu, a cijene pojedu taj rast, građaninu niste riješili problem. Građanin mora moći vidjeti koliko koštaju hljeb, mlijeko, ulje, lijekovi ili dječija hrana i kako se te cijene mijenjaju“, ističe Mašić.

Prema njegovim riječima, država mora imati instrumente za reakciju kada tržišni mehanizmi očigledno ne štite potrošača, dok se paralelno mora nastaviti smanjivanje cijene rada. Podsjeća da je najniža plata u Federaciji BiH povećana sa nešto manje od 596 KM na 1.027 KM, uz istovremeno smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto.

Penzioneri su, dodaje, tokom 2026. godine kroz novi model usklađivanja dobili ukupno povećanje od 15,08 posto. Dječiji dodatak povećan je na oko 195 KM, a uvedena je i jednokratna podrška od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH.

“Penzioneru ne treba još jedno obećanje pred izbore. Treba mu jasan put do tog iznosa, način usklađivanja, stabilan izvor novca i rok“, kaže Mašić, govoreći o cilju najniže penzije od 1.000 KM.

Zdravstvo i dostupnost usluga

Drugi veliki prioritet vidi u zdravstvu, gdje, kako navodi, sistem mora biti prilagođen pacijentu, a ne obrnuto.

Program koji zastupa predviđa najduže deset dana čekanja na specijalistički pregled, javne liste čekanja te formiranje jedinstvene federalno-kantonalne onkološke mreže sa četiri linearna akceleratora i četiri PET/CT uređaja.

“Pacijentu treba lijek i pregled na vrijeme, a ne objašnjenje zašto sistem nije uspio“, kaže Mašić.

U tom kontekstu govori i o odgovornosti različitih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o javnom zdravstvu i kvalitetu zraka. Za njega je pitanje ravnomjernog razvoja povezano upravo sa dostupnošću javnih usluga. Smatra da poštanski broj ne bi smio određivati hoće li građanin imati ljekara, kvalitetnu školu, put, posao ili razvojnu priliku.

Posebno izdvaja Goražde i povratničke zajednice, navodeći da infrastrukturni projekti moraju imati jasnu ekonomsku i društvenu funkciju.

“Tunel Hranjen mora biti završen u narednom mandatu. Nije riječ samo o građevinskom projektu, nego o putu koji Goražde snažnije povezuje sa Sarajevom, tržištem, zdravstvenim uslugama i budućim razvojem“, ističe Mašić.

Smatra da infrastrukturu ne treba posmatrati kroz broj otvorenih gradilišta ili ceremonija, nego kroz korist koju ona donosi građanima. Saobraćajnice, energetska i digitalna infrastruktura, prema njegovim riječima, moraju imati jasan rok, budžet i mjerljiv efekat.

Posebno mjesto u njegovim prioritetima ima energetska sigurnost.

Mašić kaže da je energetska stabilnost nužna, ali da Bosna i Hercegovina mora raditi i na smanjenju zavisnosti od pojedinačnih pravaca, aranžmana i političkih uticaja.

”Prvi princip je interes Bosne i Hercegovine, drugi je potpuna javnost, a treći je evropska sigurnost snabdijevanja. Nema podrške aranžmanima u kojima se kriju vlasništvo, trošak, nadležnost ili odgovornost“, navodi.

Energetsku otpornost vidi kao pitanje direktno povezano sa svakodnevnim životom građana i privrede. Projekti, kaže, trebaju jačati energetsku nezavisnost i sigurnost snabdijevanja, ali i biti dovoljno transparentni da mogu izdržati javnu provjeru.

Mladi i stambena politika

Jedno od pitanja koje povezuje ekonomiju, demografiju i evropski put jeste odlazak mladih.

Mašić smatra da evropske integracije ne mogu ostati samo politički proces, nego moraju imati vidljiv efekat na život građana, od obrazovanja i zapošljavanja do javne uprave, zdravstva i stambenog pitanja.

“Ljudi ne odlaze zato što ne vole Bosnu i Hercegovinu. Odlaze kada sistem ne nagrađuje rad i znanje“, kaže.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da mladi koji rade i imaju prosječna primanja teško mogu razmišljati o kupovini vlastitog stana.

Vlada FBiH je već otvorila kreditnu liniju od 20 miliona KM za mlade sa fiksnom kamatnom stopom od 2,99 posto, ali Mašić smatra da to nije dovoljno za dugoročnu stambenu politiku. Zalaže se za višegodišnji program rješavanja prvog stambenog pitanja, uz stabilan fond, modele garancija koji bi olakšali početno učešće, jasne kriterije i mehanizme kojima bi se spriječilo da subvencije dodatno podignu cijene nekretnina.

Istovremeno, smatra da treba otvoriti pitanje javnog i neprofitnog najamnog stanovanja, pri čemu bi Federacija osigurala zakonodavni i finansijski okvir, a kantoni i lokalne zajednice učestvovali kroz zemljište, prostorno planiranje i realizaciju projekata.

“Ne mogu obećati da Parlament FBiH sam može riješiti problem odlaska mladih, jer ne može. Ali može napraviti sistem u kojem posao mladom čovjeku znači da može početi graditi život – riješiti stanovanje, imati vrtić za dijete, koristiti funkcionalan javni prevoz i prijaviti se na konkurs vjerujući da će njegovo znanje vrijediti više od poznanstva“, kaže Mašić.

Parlament mora imati mjerljive rokove

Kada govori o funkcionisanju parlamentarne većine, Mašić insistira na mjerljivosti.

Predlaže da Kolegij Predstavničkog doma i Vlada FBiH na početku svake godine objave zakonodavni kalendar, sa precizno utvrđenim rokovima za razmatranje zakona, rad komisija, javne rasprave i glasanje.

Za zakone koji imaju značajan finansijski ili društveni uticaj, smatra, prije dolaska na plenum trebali bi postojati procjena finansijskog učinka, rok za donošenje podzakonskih akata i plan provedbe sa jasno određenom institucijom.

Uz to, predlaže javnu tabelu za svaki zakon, u kojoj bi građani mogli pratiti predlagača, fazu procedure, rokove, amandmane, rezultate glasanja i status provedbe.

“Parlament je efikasan kada ljudi znaju šta se radi, kada će se završiti i ko za to odgovara“, navodi.

Za njega je ključna razlika između političkog kompromisa i blokade. Koalicija, ističe, podrazumijeva različite stavove, ali ne smije postati razlog zbog kojeg važni projekti i zakoni mjesecima ili godinama stoje.

Govoreći o SDP-u i kritikama da je stranka učešćem u vlasti odustala od svojih principa, Mašić takvu ocjenu odbacuje.

“U političkom sistemu Bosne i Hercegovine bez kompromisa teško možete formirati vlast, a kamoli provesti ozbiljnu reformu. Ali kompromis oko načina na koji ćete doći do cilja i odustajanje od cilja nisu ista stvar“, kaže.

Kao argument navodi povećanje minimalne plate, penzija i socijalnih davanja, veći dječiji dodatak, podršku za novorođenčad, povećana izdvajanja za Fond solidarnosti, smanjenje stope doprinosa i fiskalne reforme. Istovremeno ističe da postoje pitanja oko kojih, kako kaže, kompromis nije moguć.

Govoreći o odnosima na državnom nivou, navodi i da je saradnja sa SNSD-om došla do tačke na kojoj je SDP smatrao da su ugroženi ustavni poredak i funkcionisanje institucija.

“Pregovarat ćemo o tome kako ćemo doći do cilja. O temeljnim vrijednostima ne pregovaramo“, kaže Mašić.

Šta je urađeno, a šta nije

Mandat parlamentarne većine Mašić ocjenjuje kroz konkretne promjene, posebno u ekonomskoj i socijalnoj politici. Pored povećanja najniže plate i penzija, izdvaja povećanje dječijeg dodatka, podršku za novorođenu djecu, smanjenje doprinosa i druge fiskalne mjere.

Istovremeno, ne tvrdi da je sve što je planirano realizirano.

“Ne želim tražiti izgovor. Nismo uspjeli usvojiti Zakon o posredovanju u zapošljavanju i novi Zakon o radu kojim bismo konačno ozbiljno ograničili zloupotrebu ugovora na određeno vrijeme. To smatram propuštenom prilikom ovog mandata“, kaže.

Kao cilj za naredni period izdvaja upravo izmjene koje bi radnicima koji kod istog poslodavca ukupno ostvare dvije godine radnog staža, bez obzira na prekide, omogućile prelazak na ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

“Na kraju političara ne bi trebalo mjeriti prema tome koliko je imao funkcija, koliko je dao intervjua ili koliko je lajkova dobio. Treba ga mjeriti prema tome šta je iza njega ostalo ljudima“, kaže Mašić.

Iskustvo iz obrazovanja

Kao primjer politike koja je, prema njegovim riječima, ostavila konkretan trag, Mašić navodi period kada je obavljao funkciju ministra obrazovanja. Tada je, podsjeća, radio na pitanjima diskriminacije i segregacije u obrazovanju u oba entiteta, uključujući organizaciju i finansiranje nastave za djecu u entitetu RS kojoj je bilo onemogućeno izučavanje bosanskog jezika.

U tom periodu izrađen je i Model ujedinjenja odgojno-obrazovnih institucija u Federaciji BiH koje su funkcionisale po principu „dvije škole pod jednim krovom“.

Podržavani su, dodaje, programi obrazovanja odraslih, inkluzivni programi i školovanje djece iz socijalno osjetljivih kategorija.

“Tu sam naučio nešto što mi je ostalo važno do danas: politika ima smisla samo kada se pretvori u nečiju stvarnu šansu“, kaže Mašić.

Kao predsjednik Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dio odgovornosti za rad parlamenta u aktuelnom mandatu također veže za sebe i klub koji predvodi. Smatra da je, uprkos političkim problemima, Parlament završio niz važnih obaveza – od finansijske stabilnosti i reformskih zakona do imenovanja koja su ranije bila blokirana. Za naredni period, međutim, najvažnijim smatra sposobnost da se konkretna obećanja pretoče u zakone, budžete, rokove i odgovornost.

“Ne nudimo savršen svijet. Nudimo konkretne stvari za koje građani mogu provjeriti jesmo li ih uradili“, zaključuje Mašić.

(Vijesti.ba)